in

Berlin kapitulirao pred Pekingom? Njemačka javnost tek nedavno saznala detalj o kome sada bruje mediji!

Na internet-portalu Njemačkog ministarstva vanjskih poslova nema zastave Tajvana. To je rezultat politike koja poštuje Tajvan ali ne želi da razljuti Kinu.

Da li je Njemačka istakla bijelu zastavu i kapitulirala pred Kinom? O tome se u medijima diskutovalo prije dvije nedjelje kada se saznalo da njemačko ministarstvo vanjskih poslova na svojoj internet-stranici umjesto zastave Tajvana ima samo bijeli okvir. Međutim, usprkos nekim izvještajima koji su tvrdili suprotno, ta zastava nije iznenada skinuta sa stranice – ona tamo naime nikada nije ni bila. Jedino što prije rasprave to niko nije ni primijetio.

Po mišljenju Berlina je, naime, crveno-plava zastava “Republike Kine”, kako se Tajvan službeno zove, oznaka državne suverenosti – a to je, u skladu sa njemačkom “politikom jedne Kine”, rezervisano samo za Narodnu Republiku Kinu. “Politika jedne Kine” znači da Njemačka službeno priznaje samo Narodnu Republiku Kinu. Na Tajvan se gleda kao na provinciju koja se samovoljno otcjepila i koju Njemačka ne priznaje kao suverenu državu.

Mada neki stručnjaci smatraju da Tajvan ispunjava sve uslove za priznavanje statusa nezavisne države, mnogo je primjera koji pokazuju da Njemačka Kinu i Tajvan različito tretira. Tako recimo njegovi demokratski izabrani političari ne smijeju da putuju u EU, a njegov predstavnik u Berlinu ne smije da se sretne sa njemačkim ministrom vanjskih poslova. I iz njemačkog glavnog grada nisu poslane čestitke poslije ponovnog izbora Čai Ing-ven na funkciju predsjednice Tajvana. Ali dosad je takvo ponašanje Njemačke rijetko izazivalo neke proteste.

Mada kineski komunisti nikada nisu imali kontrolu nad Tajvanom, oni ga ipak posmatraju kao dio svoje teritorije. Tajvan spada u dio nacionalnih “temeljnih interesa”, a tu Komunistička partija reaguje posebno osjetljivo. To je bilo vidljivo kada je prošlog decembra u njemačkom parlamentu Bundestagu raspravljao Odbor za pritužbe o slučaju Tajvana.

Tom prilikom je Petra Zigmund, šefica Odjeljenja za Aziju u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, neobično opširno objašnjavala njemačku službenu liniju: Tajvan je partner sa kojim se dijele “zajedničke vrijednosti” i sa kojim postoji “odlična” saradnja – ali sve ispod praga službenog diplomatskog priznanja. Odustajanje od “politike jedne Kine” bi “teško oštetilo njemačko-kineske odnose, a to nije u našem interesu”, rekla je Sigmund.

Otada je pritisak na Tajvan još porastao. Otkako je pekinški kandidat na predsjedničkim izborima izgubio, kineska armija stalno šalje vojne avione i brodove u blizinu ostrva. Sjedinjene Države, neslužbeni patron i zaštitnik Tajvana, na to su reagovale istom mjerom. Da Kina primjenu vojne sile vidi kao moguću opciju za stavljanje Tajvana pod kontrolu, to je kineski predsjednik Si Đinping jasno stavio do znanja u jednom govoru početkom prošle godine.

Jedan od centralnih događaja njemačkog predsjedanja Evropskom unijom je trebalo da bude veliki evropsko-kineski samit u septembru. Ali on je u međuvremenu otkazan. “I svijet i Kina su se promijenili. U ovo vrijeme ne uklapa se više samit na kojem bi se samo izmjenjivale lijepe riječi”, kaže Margarete Bauze, poslanica Zelenih u Bundestagu. To bi imalo smisla samo ako se “jasno i bez okolišanja govori o problemima i ako se jasno povuku crvene linije preko kojih ne smije da se prelazi – jer će to da ima konsekvence”, kaže ova političarka.

Konzekvence je u svakom slučaju povukao Odbor Bundestaga za ljudska prava u kom Bause učestvuje. Nakon što je Kina poslanicima više puta uzastopno odbila odobriti ulaz u zemlju, poslanici su u junu željeli da demonstrativno posjete Tajvan. Ali budući da je pandemija korone to sprječila, oni će sada da provedu jedan dan u tajvanskom predstavništvu u Berlinu. Tamo će digitalnim putem da razgovaraju sa svojim sugovornicima na Tajvanu.

Poslušan Naser Orić zbog afere koja trese BiH

Goran Čerkez zabrinut kao nikada do sada: Ako ovako nastavimo, slijedi nam španski scenarij