Bh. dijaspora interesantna Švajcarskoj: Zainteresirani i svjetski poznati dizajneri

0
Švicarska, ilustracija
Švicarska, ilustracija

Zemlje poput BiH bi trebale puno više pažnje posvetiti dijaspori, pišu mediji na njemačkom govornom području. Bh. dijaspora je odličan resurs za razvoj zemlje. List Die Welt pak hvali konjički namještaj.

Iako ima važnu ulogu u finansiranju zemalja u razvoju dijaspora je već decenijama zanemarena od istih tih zemalja, piše švajcarski list Neue Züricher Zeitung (NZZ).

“Vlade tih zemalja su bile previše okupirane važnijim projektima. Ali, već nekoliko godina unazad, migranti, koji su vezani za zemlje porijekla, postaju sve važniji. I to s dobrim razlogom: Na svijetu je oko 200 miliona migranata, koji redovno šalju pomoć svojim porodicama u zemljama sa niskim i srednjim prihodima i oni predstavljaju veliki potencijal za razvoj. Taj potencijal treba iskoristiti”, piše NZZ.

Veliki potencijal bh. dijaspore u Švajcarskoj

“Riječ je o velikim sumama novca. Izvještaj Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (Ifad) pokazuje da su doznake od 2007. godine u prosjeku rasle 4,2 posto godišnje i dosegle sumu od 445 milijardi dolara. To je više od tri puta veći iznos od ukupnih sredstava pomoći za zemlje u razvoju. Tu prednjače azijske zemlje, ali i novac dijaspore u Bosni i Hercegovini i na Kosovu čini najmanje 11 posto, odnosno 15 posto bruto domaćeg proizvoda. Zapanjujući je rast tih doznaka od 2007. godine, s obzirom na finansijsku krizu tokom ovog perioda. Čini se da migranti ograničavaju sopstvenu potrošnju kako bi slali novac svojim porodicama”, nastavlja NZZ.

Novinar NZZ-a se osvrće i na neformalne kanale za slanje novca, poput šofera međunarodnih autobuskih linija, a sve s ciljem smanjenja nemalih troškova tih transfera. Dalje se navodi da su u posljednjih 20 godina ti troškovi sa preko 15 posto smanjeni na 7,5 posto, ali i da je cilj da se smanje na tri posto, koji je postavio UN u okviru svojih “ciljeva održivog razvoja”, još uvijek daleko.

Dijaspora bi, zemljama poput BiH, mogla poslužiti kao svojevrstan motor za dalji razvoj
“U zemljama u koje se slijeva novac poznat je veliki doprinos migranata i u mnogima su osnovana ministarstva za dijasporu. Čak i donatorske zemlje, poput Švajcarske, pokazuju sve veći interes za migrante. Na primjer, Agencija za razvoj i saradnju (Deza) namjerava promovisati potencijal migranata za održivi razvoj u okviru svog globalnog programa ‘Migracija i razvoj’. Deza već dvije godine podržava i platformu i-dijaspora. Ovo udruženje u Švajcarskoj pak želi podržati razvoj Bosne i Hercegovine. Njegov potencijal je odličan. Više od 60.000 ljudi porijeklom iz BiH živi u Švajcarskoj. U novembru prošle godine je održan i poslovni forum u Zürichu na kojem su se okupile bh. građevinske firme i potencijalni investitori iz Švajcarske. U međuvremenu, petorica investitora su imali konkretne ponude, a četiri kompanije su posjetile potencijalne partnere u BiH.

Startup fond za firme u zemljama u tranziciji

U članku NZZ-a se navodi i uspješan primjer Edina Dacića, koji je nakon okončanog studija u St. Gallenu, u BiH i Srbiji pokrenuo proizvodnju namještaja, a koji se danas prodaje u Ikei. Dacić je uključen i u rad Upravnog odbora “i-dijaspore”. On smatra, navodi se dalje u članku, “da je važno podizanje svijesti kod dijaspore”.

Dacić se osvrnuo i na Državni sekretarijat za ekonomske poslove (Seco), koji u svom programu ima predviđena startup sredstva, namijenjena preduzećima u zemljama u tranziciji. Nažalost, jedva da neko u dijaspori zna da takva pomoć postoji. Prema njegovom mišljenju, „dosta toga bi se postiglo kada bi bar jedan manji dio doznaka iz dijaspore, umjesto za konzum, bio usmjeren u investicije. ‘Budući da će velike multinacionalne kompanije u budućnosti sve više kružiti oko BiH; još je važniji angažman dijaspore'”, zaključuje Dacić u razgovoru za NZZ.

U članku se navodi i to da se za buduće investicije iz dijaspore u matičnim zemljama moraju stvoriti mnogo bolji uslovi i iskorijeniti pojave poput korupcije i administrativnih prepreka investicijama.

Oči svjetskih dizajnera uprte u konjički namještaj

Njemački „Die Welt” se osvrće na nedavno održani Međunarodni sajam nameštaja u Kölnu, ističući unikatni dizajn i ljepotu bosanskohercegovačkih proizvođača namještaja, odnosno firme Zanat iz Konjica, prenosi DW.

U Kölnu se moglo dosta toga lijepoga vidjeti, ali malo toga jedinstvenog i mnoge robne marke i eksponati su ličili jedni na druge, navodi se u tekstu i nastavlja: „Međutim, nezamjenjiv je bio namještaj bosanske porodična firme Zanat iz Konjica, koji tradicionalne lokalne rezbarije prenosi u 21. stoljeće. Ova zanatska tehnika je, zbog svoje duge tradicije, ali i vizuelnog identiteta i značaja za društvenu zajednicu, u decembru od UNESCO-a uvrštena na Listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. To je centralna karakteristika svih Zanatovih komada namještaja i ostalih proizvoda. Mustre, ponekad poput krljušti, a ponekad poput finih linija, provlače kroz te proizvode. Neki komadi namještaja podsjećaju na afričke skulpture, drugi pak govore jasan jezik skandinavskog dizajna.”

Poznata švedska dizajnerka Monika Förster, koja već tri godine vrši dužnost umjetničke direktorice ovog brenda, u intervjuu za „Die Welt” ističe: „BiH se najčešće povezuje sa ratom, smrću, Srebrenicom, korupcijom i nezaposlenošću od čak 26 posto. Zbog toga je ovo nešto veoma pozitivno za Konjic i nešto na što su svi stanovnici veoma ponosni. U međuvremenu, oči mnogih svjetski poznatih dizajnera su uprte u ovu kompaniju, što je jako lijepo. U aprilu ćemo, na Međunarodnom sajmu namještaja u Milanu, predstaviti rezultate našeg zajedničkog rada sa jednim od najboljih svjetskih dizajnera”, istakla je Förster.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Please enter your name here