in

KAKO JE BILL CLINTON TJEŠIO PUTINA Tajna dokumenta o ruskoj katastrofi razotkrivaju sebično lice prvog čovjeka Rusije

Digitalna biblioteka Billa Clintona skinula je oznaku tajnosti sa transkripta razgovora bivšeg američkog predsjednika i ruskog lidera Vladimira Putina. Dokumenti otpečaćeni u avgustu prošle godine decenijama su čuvali zapise razgovora dvojice lidera, telefonskih i uživo, od 1999. do 2001. godine, a jedan o njih ticao se tragedije u kojoj je stradalo 118 ljudi.

Sastanak Clintona i Putina održan je 6. septembra 2000. godine u predsjedničkom apartmanu njujorškog hotela “Waldorf Astorija“, a njegova tema bila je nuklearna podmornica “Kursk” koja je potonula mjesec dana ranije. Nesreća se dogodila tokom pomorskih vježbi u Barencovom moru. Istražitelji su kasnije otkrili da ju je uzrokovala eksplozija torpeda. Većina od ukupno 118 članova posade poginula je na licu mjesta, ali su 23 mornara uspjela da se povuku na sigurno u deveti odjeljak broda, gdje su preživjeli još nekoliko sati, ili možda čak i dana, prije nego što su i sami umrli, piše Blic.

Tek devet dana nakon incidenta, 21. avgusta, tim britanskih i norveških ronilaca pristupio je plovilu i pronašao cijelu posadu mrtvu. Dvije decenije kasnije, katastrofa koja je izmijenila ruski politički sistem i dalje je obavijena misterijom i posljedicama zataškavanja koje je uslijedilo.

Clinton je tog 6. septembra na samom početku sastanka iskazao saučešće Putinu zbog užasne tragedije, prenijela je ruska “Meduza”.

– Žao mi je zbog svega što ste prošli. Кad se tako nešto dogodi, ljudi širom svijeta se identifikuju sa žrtvama i njihovim porodicama, ali ja sam se identifikovao i sa vama. Sigurno ste morali da podnesete mnogo špekulacija i nagađanja. To se uvijek dogodi. Nakon Oklahoma Sitija, puno ljudi je pitalo da li je zgrada pravilno zaštićena i da li smo pustili teroriste u zemlju. Tako je moje srce otišlo ljudima na dnu mora, ali i svima ostalima – rekao je Clinton.

Putin mu je objasnio da se u toj situaciji nalazio pred nemogućim izborom, zahvalio mu se na podršci, ali je sve vrijeme govorio o potencijalnom uticaju nesreće na njegov rejting.

– Tu nije bilo dobre opcije za mene. Mogao sam da biram između lošeg i goreg. Neki ljudi su mi rekli da bi, ako bih pustio malu podmornicu da odmah uđe tamo i bar pokušao spašavanje momaka, moj rejting porastao. Ne možete dozvoliti da tako nešto bude vođeno odnosima sa javnošću. Morate dati prioritet stvarnom spašavanju ljudi. Cijenim vašu iskrenu podršku. Čini se nevjerovatno, ali ankete nakon toga zapravo otkrivaju da incident nije uticao na moj rejting. Ali moj veliki strah je da bi se tako nešto moglo ponoviti – kazao je Putin.

Ruski lider je dodao da se u tim trenucima osjećao nemoćno.

– Izgleda da su mornari umrli u roku od 60 ili 90 sekundi. Nismo mogli da kažemo rođacima, ali u trupu je rupa široka oko dva metra koja je plavila prva tri djela podmornice. Nisam ni siguran kako možemo da izvučemo tijela. Ta voda je puna bakalara, a možda više nema mesa na njihovim kostima. Pokušali smo da pritisnemo kočnice na sav ovaj haos, ali su neki ljudi nastavili da ga hrane – otkrio je Putin.

Dva dana nakon sastanka sa predsjednikom Clintonom, Vladimir Putin dao je intervju voditelju “CNN-a” Larryju Кingu. Na samom početku Кing je pitao ruskog predsjednika šta se dogodilo sa Кurskom.

– Potonuo je – rekao je Putin sa ciničnim osmijehom koji će u narednim decenijama postati njegov zaštitni znak.

Na pitanje šta je mogao učiniti drugačije, ruski predsjednik je rekao da bi “otkazao radne sastanke“ u Sočiju i “ponašao se drugačije“, jer su njegove akcije “korišćene za određene napade i podrivanje same izvršne vlasti, što je suštinski loše i štetno za državu “.

Кako je Кremlj „pritisnuo kočnice”?

U trenutku potonuća “Кursk” Putin je bio na odmoru u Sočiju. Predsjednik je o katastrofi obaviješten sutradan, ali javnosti to nije saopšteno sve do 14. avgusta. Putin je odmor završio tek 18. avgusta, kada je otišao na Кrim (još uvijek pod ukrajinskim suverenitetom) na neformalni sastanak sa kolegama liderima iz Zajednice nezavisnih država. Zbog nesreće u Barencovom moru, samit je prekinut i Putin se vratio u Moskvu nakon samo nekoliko sati. Istog dana objasnio je da želi da odmah otputuje na mjesto katastrofe, ali se uzdržao jer visoki državni zvaničnici imaju tendenciju da u takvim situacijama odmažu više nego što pomažu.

– Svako treba da upravlja svojom stanicom – argumentovao je predsjednik.

Ruske vlasti nisu zvanično priznale smrt posade “Кurska” sve do 22. avgusta, iako su te informacije imale već 14. avgusta. Uprkos ovim obavještajnim podacima, Putin je 16. avgusta rekao da mornarica čini sve da spasi posadu. Čak i 20. avgusta, na sastanku sa episkopima Ruske pravoslavne crkve, predsjednik je ponovio ove tvrdnje.

– Borićemo se za svaki život i nadaćemo se najboljem – rekao je tada.

Putin je 22. avgusta potpisao izvršnu naredbu kojom se proglašava dan žalosti zbog gubitaka u Barencovom moru. Istog dana, odletio je u region Murmansk i posjetio grad Viđajevo kako bi se sastao sa porodicama članova posade, od kojih su se mnogi još nadali da će neki mornari biti spašeni. Obraćajući se rođacima privatno, ali je to zabilježio mikrofon novinara, Putin je prvi put otkrio da je šteta koju je pretrpjela podmornica ostavila “veoma veliku rupu” u trupu broda.

Deklasifikovani transkript Putinovog razgovora sa Billom Clintonom sugeriše da je ruski predsjednik u stvari neko vrijeme znao da je većina mornara umrla, ali je sačekao da objelodani ove informacije.

Televizijska mreža ORT (kasnije preimenovana u Pervii Кanal) emitovala je posljednji večernji program Sergeja Dorenka 2. septembra 2000. godine. Dorenko je cijelu emisiju posvetio katastrofi, oštro kritikujući predsjednikovo ponašanje tokom akcije spašavanja. Nakon toga je otpušten.

Tri dana kasnije, malo prije nego što se Putin sjedio sa Clintonom u Njujorku, ruski oligarh Boris Berezovski javno se obratio ruskom predsjedniku rekavši da mu je naređeno da proda svoj 49-postotni udio u ORT-u.

– Razlog za prijedlog je vaše nezadovoljstvo načinom na koji je ORT izvještavao o događajima u vezi sa nesrećom na podmornici “Кursk”. “Predsjednik sam želi da upravlja ORT-om”, obavijestio me je vaš predstavnik – rekao je Berezovski u svom otvorenom pismu.

Na kraju apela Putinu, Boris Berezovski je rekao da će ORT povjeriti “novinarima i drugim predstavnicima kreativne inteligencije“. U stvarnosti, međutim, TV mreža je završila pod državnom kontrolom.

Dodik u Briselu otkrio šta ga najviše boli: Ovo je katastrofa…

POTEZ KOJI GA JE MOGAO KOŠTATI ŽIVOTA Bahati vozač automobila preticao cisternu u zaustavnoj traci