in ,

Kako je jedna naizgled blesava aplikacija postala simbol novog hladnog rata

U velikom geopolitičkom preslagivanju koje se već neko vrijeme odvija na globalnoj sceni neovisno o epidemiji koronavirusa u ulozi simboličke kapi koja bi mogla preliti čašu našla se jedna naizgled blesava aplikacija kojom su klinci širom planete postali opsjednuti, a bilo ko iznad 25 godina ima problema shvatiti u čemu je njena privlačnost.

Aplikacija o kojoj je riječ zove se, naravno, TikTok i na neki način se može reći da je svoj suludi rast počela tačno u pogrešno vrijeme, upravo dok sve više maha uzima ideja o rascjepljivanju zapadnih ekonomija od one kineske. Iako je riječ o procesu koji bi trajao godinama i koštao nemjerljive količine novca, čini se da trenutni nosioci glavnih uloga u ključnim državama ovoga trgovinskog rata imaju punu namjeru provesti svoje zamisli do kraja.

Xi Jinping je u Kini očistio svoju blisku okolinu od bilo koga ko bi mu proturječio i, prema mišljenju brojnih analitičara, važnije mu je učvrstiti svoju poziciju unutar zemlje nego imati kvalitetnu saradnju s vanjskim ekonomijama. S druge strane, SAD predvodi koaliciju nevoljnih, među kojima većina zemalja radije ne bi, barem zasad, sjekirom rezala ekonomske spone s Kinom, gdje već više od 20 godina grade proizvodno-dostavne lance.

Unutar SAD-a, međutim, stav prema Kini jedno je od rijetkih političkih pitanja u kojima se slažu i jedna i druga strana političkog spektra. Joe Biden trenutno se predstavlja kao jednako oštar “jastreb” prema Kini kao Donald Trump, ali nije sasvim jasno bi li takav stav zadržao i ako ostvari pobjedu na predsjedničkim izborima u novembru. Donald Trump je pak Donald Trump i njegova vanjska politika – kako je svojevremeno napisao američki novinar Matt Taibbi – ovisi o par užarenih ganglija ispod narančastog čela pa niko ne može znati kada će opet doći do okreta za 180.

Glavna uloga

Ako svijet zaista uđe u novi hladni rat, ili barem “mekani” rat s razdvajanjem na dva dijametralno suprotna sistema, tehnologija je polje koje će biti i koje već sada jest na prvoj liniji bojišnice. Ne samo zbog svoje važnosti za ekonosku djelatnost, nego i zbog centralne uloge koju ima u obavještajnom sektoru i nadzoru nad stanovništvom. Spariranje na polju tehnologije nije nikakva novost; Kina već godinama na svojoj teritoriji ne dopušta Facebook, Twitter, Instagram, Google i druge zapadne aplikacije i firme, a u posljednjih 14 mjeseci Trumpova administracija je kao simbol nepoželjnosti kineskih firmi svoje teško oruđe usmjerila prema Huaweiju.

Pod izgovorom da će širom Amerike, Velike Britanije, Australije i Evropske unije ugraditi “zadnja vrata” kako bi špijunirali za račun kineske vlade, SAD je krenuo u masovnu kampanju izbacivanja Huaweija iz 5G infrastruktura svojih saveznica te zabranio brojnim američkim kompanijama da sarađuju s Huaweijem. Ta ofanziva imala je dosad polovičan uspjeh (premda sve više ide u korist Trumpove administracije), kao i posljedice koje se uklapaju u paradigmu “decouplinga”.

Naime, neke američke saveznice poput Australije i od prije nekoliko dana Ujedinjenog kraljevstva pristale su na uslov da ne koriste Huaweijevu 5G opremu (što neće biti lako, jer je kineska kompanija predvodnik u tom tehnološkom sektoru i daleko je ispred konkurenata kao što su Nokia ili Ericsson), a Huawei se pak morao više okrenuti domaćem tržištu i početi razvijati tehnologije i sisteme koje neće ovisiti o američkim komponentama i znanju, što također neće biti ni jednostavno, ni jeftino ni kratkotrajno. Jedni na jednu, drugi na drugu stranu, a kolateralne žrtve u cijeloj priču su, zapravo, obični potrošači i korisnici tehnologije.

Međutim, pošto je premlaćivanje po Huaweiju prilično izgubilo svoj propagandni potencijal za Trumpovu administraciju, a kako se novembar neminovno bliži i američki predsjednik izgubio je većinu svojih ionako tankih domaćih atributa (ekonomija posrće pod teretom koronakrize, širom zemlje postoje protesti…), čini se da je TikTok naletio kao pogodan volej za pokazivanje vanjskopolitičkih mišića baš u pravo vrijeme.

Aplikacija u vlasništvu kineske kompanije ByteDance našla je neke od svojih najvjernijih korisnika upravo u SAD i drugdje izvan Kine. Dosad je skinuta 2 milijarde puta i ima 800 miliona aktivnih korisnika mjesečno. Ako niste upoznati s TikTokom – riječ je o dosta jednostavnom i očigledno zaraznom konceptu u kojem se prikazuju video isječci dužine do 60 sekundi s odabranom muzičkom podlogom i raznim efektima i filterima.

Aplikacija je originalno nastala kao Musical.ly 2014. godine i bila je, u osnovi, jednaka kao što je danas – tinejdžeri i još mlađi klinci snimali su se kako otvaraju usta na riječi pjesama koje su se vrtile u podlozi. Godine 2017. aplikaciju je kupila kineska firma ByteDance, rebrendirala je kao TikTok i migrirala sve Musical.ly račune na nju u avgustu 2018. Uslijedio je sumanut globalni rast, sve do nedavnih procjena o inicijalnoj javnoj ponudi teškoj 150 milijardi američkih dolara.

A onda je početkom ovog mjeseca američki državni sekretar Mike Pompeo otišao na Fox News kod Trumpove ljubimice Laure Ingraham i najavio da SAD razmatra zabranu kineskih društvenih mreža, uključujući i posebno TikTok. Samo nekoliko dana ranije Indija je zabranila TikTok i još skoro 60 drugih kineskih aplikacija nakon graničnog okršaja s kineskim trupama.

“Kada je riječ o kineskim aplikacijama na pametnim telefonima Amerikanaca, možeš biti sigurna da ćemo ovo napraviti kako treba, Laura. Ne želim istupati umjesto predsjednika, ali to je nešto što ozbiljno razmatramo”, kazao je Pompeo, uz napomenu da “slobodno koristite TikTok ako želite svoje podatke dati kineskoj Komunističkoj partiji”.

Je li to zaista tako? Pa, zasad nema dokaza da firma ikakve podatke prosljeđuje kineskim vlastima, ali se to ne može potpuno isključiti. Naime, TikTok prikuplja ogromnu količinu podataka od svojih korisnika – koje video isječke gledaju i koje komentiraju, njihovu tačnu lokaciju, telefon koji koriste, tipke koje pritišću dok koriste aplikaciju…

Treba napomenuti da to nije ništa neobično i da isto rade i skoro sve ostale društvene mreže i tehnološke firme poput Facebooka ili Googlea. Ono što je možda najviše podiglo uzbunu jest otkriće da TikTok svako malo provjerava što se nalazi u copy i paste “clipboardu” korisnika – ali i to je nešto što rade zapadne aplikacije poput LinkedIna i Reddita ili New York Timesa i BBC-ja.

TikTok, naravno, sve negira.

“Tvrdnja da smo na bilo koji način pod utjecajem ili pod prisilom kineske vlade je potpuno i krajnje neistinita”, kazao je za BBC Theo Bertram, TikTokov šef za javne poslove za Evropu, Bliski istok i Afriku.

Ali, baš kao i u slučaju Huaweija, protivnici aplikacije svoje sumnje osovljuju na teoretsku mogućnost da kineska vlada može prisiliti ByteDance (firmu vlasnicu aplikacije) da, prema lokalnim zakonima, preda sve podatke o inozemnim korisnicima. Zakon o nacionalnoj sigurnosti iz 2017. godine prisiljava bilo koju organizaciju ili građanina u Kini da “podupire, pomaže i sarađuje s državnim obavještajnim aparatom”, sve u okvirima zakona, jasno. TikTokov Bertram, dakako, tvrdi da bi kompanija “definitivno rekla ne na bilo koji zahtjev za predajom podataka”.

Međutim, upitno je može li si ByteDane priuštiti da razljuti Partiju. Njihova masovno popularna aplikacija za vijesti bila je skinuta s mreže na 24 sata, prema South China Morning Postu, nakon što je pekinški Internetski informacijski ured ustvrdio da “šire pornografski i vulgaran sadržaj”.

Dodatan razlog za brigu je cenzura; Guardian je lani izvijestio kako su zaposlenici TikToka, kao i automatizirani algoritam, cenzurisali materijale za koje su procijenili da su politički osjetljivi (recimo, snimke protesta na Trgu Tiananmen te protesta za nezavisnost Tibeta). Ima još teoretskih scenarija – da bi kineska vlada mogla koristiti TikTok da širi dezinformacije na Zapadu, da bi mogla koristiti prikupljene podatke da ucjenjuje građane, da bi praksu cenzure mogla proširiti izvan kineskih granica…

Zaštita za korisnike

Osjetivši u kojem smjeru vjetar puše, ByteDance radi sve što može da ekvilibrira između očekivanja Pekinga i potencijalne ogromne zarade izvan Kine. Na primjer, kada su Facebook, Twitter i Google odlučili da Kini više neće predavati podatke građana Hong Konga nakon izglasavanja vrlo kontroverznog antidisidentskog zakona, TikTok je otišao korak dalje i potpuno se povukao iz Hong Konga. Doduše, tako su izgubili samo 150 hiljada korisnika. Angažovali su glavnog izvršnog direktora Amerikanca, Kevina Meyera koji je radio u Disneyju i imaju veliki ured u SAD-u

“TikTok je pod vodstvom američkog CEO-a, sa stotinama zaposlenika i ključnih voditelja na polju sigurnosti, razvoja i administracije ovdje u SAD-u. Naš glavni prioritet je promovisanje sigurnog i zaštićenog iskustva unutar aplikacije za naše korisnike. Nikada nismo davali podatke kineskoj vladi niti bismo to učinili da nas zatraže”, poručili su putem saopštenja iz američkog ureda.

Dodatno, firma papagajski ponavlja da funkcioniše sasvim odvojeno od kineske firme majke ByteDance. Da su njihovi podatkovni centri smješteni izvan Kine i da ništa od tih podataka nije podložno kineskim zakonima. Da se podaci američkih korisnika čuvaju na serverima u SAD-u, uz sigurnosne kopije u Singapuru, a korisnika Evropske unije u Irskoj. I dok eksperti koji su pratili put korisničkih informacija zaista nisu otkrili da podaci idu igdje drugdje osim upravo tih podatkovnih centara, nema načina da neko izvana pouzdano utvrdi da ti podaci nakon toga ne idu dalje, prema Kini.

TikTok i dalje radi na tome da se što više distancira od svojih kineskih korijena. Premda aplikacija još uvijek nije profitabilna, potencijal za zaradu je ogroman i ide daleko iznad spomenutih 150 milijardi dolara, koliko bi procijenjena tržišna kapitalizacija bila u ovom trenutku. Stoga nije nimalo neobično da se oformila skupina američkih investitora koji su, prema saznanjima Financial Timesa, skovali ambiciozan plan da kupe TikTok od ByteDancea.

Skupinu predvode ulagački divovi General Atlantic i Sequoia Capital, koji su trenutno u pregovorima s američkim vlastima o tome je li uopšte moguće izdvojiti TikTok i ograditi ga od kineskih osnivača. ByteDance i njegov osnivač Zhang Yiming dobio je i druge ponude iz Silicijske doline, ali dosad su sve bile odbijene. Ako američki investitori zaista kupe TikTok, bit će to još jedan korak prema “decouplingu” i vjetar u leđa ideji da koncept rascijepljivanja ekonomija može funkcionisati.

 

Piše: Ilija Matanović/Jutarnji.hr

 

Osam zatvorenika osuđenih na smrtnu kaznu umrlo od koronavirusa

Brzopotezna odluka izazvala veliki haos na zapadu Evrope: Imate manje od 24 sata da se vratite