in ,

Ko su kandidati iz Tešnja na predstojećim izborima i hoćete li za njih glasati?

Bosna i Hercegovina se pred oktobarske izbore nalazi na historijskoj prekretnici, a Tešanj bi zbog svog izrazito snažnog strateško – ekonomskog utjecaja u svemu mogao imati ključnu ulogu.

Piše: Mustafa Mulahuseinović

U bermudskom smo trokutu. Vjetrovi sa istoka i zapada pušu udesno, ali u našoj zemlji je odavno zavladala svojevrsna politička anarhija tako da je vrlo neizvjesno koja opcija će pobijediti te šta će nakon svega biti s “državom”.




Pitanje je da li se u BiH uopšte može govoriti o političkoj ljevici i desnici…

O vanrednim izborima u parlamentima, i to isključivo zbog navodne nacionalne netrpeljivosti, pričalo se skoro četiri godine.

Početkom 2018. nastao je muk.

Tako se straši narod. Zavadi pa vladaj. A onda plate kasne, smanjuju se, na svakom koraku jad i čemer. Ljudi se nakon medijske torture i gomile laži političara boje sopstvene sjene, što i ne čudi kada znamo koliki je opći nivo obrazovanja. Naravno, “uredno” smo dočekali novi pakleni oktobar.

Parlamentarci mjesecima ne rade. Sjednice entitetskih i državnih parlamenata se uopšte ne održavaju. Delegati i zastupnici su uredno plaćeni, a nedolazak na posao pravdaju izbornom kampanjom.

Građani BiH jednostavno nisu svjesni koliku ustavnu supremaciju entitetski i državni parlamenti imaju nad Predsjedništvom BiH.




Naime, predsjednička funkcija je Dejtonom svedena na puku formalnost, ali uprkos tome političari koji se nađu u toj foteljii stječu enormnu popularnost.

Plodonosne su i parlamentarne fotelje. Nedavno se pojavio podatak da je Šefik Džaferović, kandidat za člana predsjedništva BiH ispred SDA, u protekle četiri godine sjedenja i djelimičnog predsjedavanja Parlamentom BiH zaradio više od 900.000 KM.

Šefik nije usamljen. Naprotiv, Denis Bećirović SDP-ov kandidat za člana Predsjedništva zaradio je oko 720.000 KM isključivo radom u Parlamentu BiH.

Željko Komšić je npr. bez postavljenog delegatskog pitanja zgrnuo stotine hiljada maraka od Parlamenta BiH u proteklom mandatu. Predsjednik DF-a uopšte nije učestvovao na sjednicama, više vremena je provodio na cigareti s novinarima i političkim istomišljenicima u parlamentarnoj kafani.




Novinari nerijetko mogu ući u parlamente bez ikakve identifikacije ili pretresa. Tačnije, u pojedine institucije poput Vlade FBiH i Parlamenta FBiH u nekim momentima može ući ko god želi. Kad osiguranje zažmiri ili ne obraća pažnju…

Sve ovo potvrđuje kakvo bezvlašće zapravo vlada našom zemljom.

Helem nejse

Činjenica je da građani na ovim izborima ponovo sami odlučuju o svojoj sudbini. Krajnje je vrijeme za smanjenje državnog aparata i plata političara, ali i potpune transparentnosti imovine mnogih zvaničnika koji nemaju nikakvu komunikaciju s građanima.

U svoj toj mračnoj svakodnevnici, Tešanj ipak predstavlja svijetli primjer, ali itekako se može i treba napredovati.




Izbori 2018. su presudni iz više razloga.

Kada ćemo skresati državni aparat, ukinuti kantone i entitete da država “prodiše”? Hoće li se stranke i dalje finansirati iz budžeta preko leđa građana? Treba li smanjiti akcize na gorivo i kada će se konačno smanjiti ukupna stopa doprinosa na plate?

Brojna su pitanja, a odgovora nema

Svi su nezadovoljni. I poslodavci i radnici.

Pa zar nije sasvim objektivno i realno da građani traže povećanje plata? Upravo to je jedno od ključnih pitanja na koja budući parlamentarci iz Tešnja svojim građanima moraju dati odgovor.

Podaci kažu da je Općina Tešanj ove godine ponovo svrstana među one sa najnižom platom u Federaciji.

– Najnižu isplaćenu neto platu u Federaciji BiH za januar 2018. godine imaju općine Doboj-Istok (565 KM), Domaljevac-Šamac (587 KM), Olovo (601 KM), Tešanj (605 KM), Žepče (616 KM), Bugojno (621 KM), Visoko (634 KM), Čitluk (649 KM) i Gračanica (656 KM) – stoji u izvještaju koji je početkom godine objavio Federalni zavod za statistiku.




Predstavljanje kandidata abecednim redom

Kandidati za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz Tešnja na predstojećim izborima su: Ermina Salkičević Dizdarević (SDP), Muhbija Đogić (ASDA), Muhidin Alić (Stranka za BiH), Smajo Ramović (Stranka penzionera) i Šemsudin Mehmedović (SDA).

Ermina Salkičević- Dizdarević
Ermina Salkičević- Dizdarević

Rođena je u Tešnju 10. 06. 1978. godine, gdje je i zavšila srednjoškolsko obrazovanje u Općoj gimnaziji “Musa Ćazim Ćatić”.

Zvanje diplomirani ekonomista je stekla na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu na smjeru Međunarodna ekonomija, na kojem privodi kraju i postdiplomski studij iz oblasti Marketinga. Studirala je i na Georgetown University, Washington DC, i na Charles University u Pragu.

Od stranih jezika aktivno govori engleski, dok italijanski i francuski pasivno govori, a poznaje i osnove arapskog jezika.

Obnašala je funkciju zamjenice ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Muhbija Đogić
Muhbija Đogić
Muhbija Đogić

Rođen je 1966. godine. Osnovnu, a nakon toga i srednju mašinsku školu završava u Doboju.

Po završetku rata odlazi u Tuzlu gdje dobio zvanje profesora.

Tokom 2015. godine stječe i prestižno zvanje magistar. Obnašao dužnost direktora škole, a ima ukupno 22 godine staža u prosvjeti.

Kandidat je A-SDA za Parlamentarnu skupštinu BiH na predstojećim izborima.




Muhidin Alić
Muhidin Alić

Rođen je 14. septembra 1960. u Šijama kod Tešnja. Osnovnu školu je završio u Šijama, a Opću gimnaziju u Doboju 1979. godine. Diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1984. godine.

Na izborima 1996. i 1998. godine, kao član SBiH, izabran je za vijećnika u Općinskom vijeću Tešanj. Općinski vijećnik je bio do 2000. godine.

Godine 2001. izabran je za ministra rada, socijalne politike i izbjeglica u Vladi Zeničko-dobojskog kantona i tu funkciju je obavljao do 2002. godine kada dolazi na mjesto ministra unutrašnjih poslova u Vladi Zeničko-dobojskog kantona.

Na Općim izborima 2006. godine Alić je izabran za poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije (FBiH). Odrekao se mandata nakon što je postavljen za ministra unutrašnjih poslova FBiH.

Sada obnaša funkciju predsjednika Glavnog odbora SBiH.

Sa suprugom Muneverom i ima kćerku Azru i sina Mustafu.




Smajo Ramović
Smajo Ramović (desno)

Obnašao funkciju direktora Mann Hummela punih 19 godina. Uspješni menadžer iz Tešnja. Na internetu nema više zvaničnih podataka o ovom kandidatu.

Šemsudin Mehmedović
Šemsudin Mehmedović

Šemsudin Mehmedović, jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA), rođen je 1961. godine u Lepenici pored Tešnja. Sa suprugom Mevlom ima kćerku Sadinu.

Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Banja Luci 1983. godine.

Nakon rata postaje ministar unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Na ovoj funkciji je ostao do 1998. godine, kada je imenovan za ministra prometa i komunikacija u kantonalnoj vladi.

Također, od 1996. bio je i zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), a 2006. godine je izabran za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Četiri godine kasnije ponovo je izabran u isti parlament.




Mehmedović je u oktobru 2014. po treći put izabran za poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH. Dobio je 24.624 glasa.

Banja Luka večeras ne spava! Sve više građana ispred MUP-a RS – pročitajte nove informacije sa terena

Davor Dragičević i Milorad Dodik

Davor Dragičević uputio zastrašujuću poruku nakon besane noći: Idemo u lov na zločince i ubice!