in ,

Na ovim mjestima trebate sjediti da bi se zaštitili od koronovirusa u avionu!

Veliki aerodromi započeli su s provjerom putnika zbog koronavirusa, a više aviokompanija ukinulo je linije prema Kini, ali to je slaba utjeha za putnike općenito.
Možete se zaštititi od zaraze na otvorenim javnim mjestima, ali kada neko kihne u avionu gdje sjedite na jednom mjestu, nema puno prostora za prevenciju.

Kako piše National Geographic, iako čovječanstvo mora još puno toga naučiti o koronavirusu, za sada je poznato da je riječ o respiratornoj zarazi nalik gripi. Kako se onda ti virusi šire u avionu?

Kako se općenito šire virusi?

Ako ste ikada kihnuli u dlanove ili se daleko odmakli od kolege koji u vašoj blizini kašlje, onda već ponešto znate o tome kako se šire virusi. Kada zaraženi pojedinac kašlje ili kiše, sitne kapljice sline i sluzi te drugih tjelesnih tekućina putuju zrakom. Ako neka od tih kapljica padne na vas, dotaknete je ili udahnete i sami se možete zaraziti. Takve kapljice padaju u neposrednoj blizini zaraženog čovjeka.

Emily Landon, infektologinja iz Chicaga, pojašnjava kako se zaraza može proširiti u krugu od dva metra od čovjeka koji kiše ili kašlje, a može se prenijeti na druge čak i ako u blizini zaraženog borave duže od 10 minuta.

“Vrijeme i udaljenost su važni”, istakla je Landon.

Respiratorne bolesti također se šire površinama na koje su pale kapljice sline, poput tanjira, stolova, ili sjedišta u avionu. Koliko su dugo te kapljice zarazne ovisi o njihovom porijeklu i samoj površini. To znači da je važno je li riječ o slini ili sluzi, da li površina propušta tečne i čvrste tvari ili ne. Koliko će dugo virusi preživjeti na površinama vrlo je relativno, pa to mogu biti sati ili čak mjeseci. Postoje dokazi i kako se virusi šire zrakom malim, suhim česticama tj. aerosolom.

Ipak, epidemiolog Arnold Monto iz Michigana kaže kako to nije glavni način prijenosa.

“Kako bi se mogao prenijeti tim putem, virus mora biti sposoban preživjeti u suhoj okolini. Virusi ipak više vole vlažnost, a mnogi će nestati ako su predugo na suhom”, rekao je.

Što to znači za avione?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše kontakt sa zaraženim u avionima ukoliko sjedite u blizini dva reda sjedišta blizu oboljelog. Ali ljudi tokom leta ne moraju samo sjediti, pogotovo ako je riječ o letovima koji traju više sati. Odlaze na toalet, prošetaju, druže se.

Tokom epidemije SARS-a 2003. godine, koji je također jedan oblik koronavirusa, putnik na letu iz Hong Konga u Peking zarazio je i one putnike koji su sjedili izvan granice od dva reda sjedišta. The New England Journal of Medicine istakao je kako bi smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uz takva ograničenja propustile 45 posto pacijenata sa SARS-om.

Zbog toga su zdravstveni radnici proučavali vjerovatnost zaraze u avionu u slučaju da zaraženi nije ostao samo sjediti u svom sjedištu. Stručnjaci iz FlyHealthy Teama promatrali su ponašanje putnika i osoblja na 10 interkontinentalnih američkih letova koji su trajali od tri i po do pet sati.

Vicki Stover Herzberg i Howard Weiss iz Univerziteta Emory posmatrali su kako se putnici ponašaju tokom leta, gdje borave u kabini, a istovremeno ih je zanimalo kako to utječe na broj i trajanje kontakata s drugima. Željeli su procijeniti koliko bi takvi kontakti omogućili širenje zaraze na letovima.

“Pretpostavimo da sjedite na prolazu ili na sredini reda i ja prođem pored vas na putu do toaleta. Bili smo u bliskom kontaktu, a to znači da sam prošao na metar od vas. Pa ako sam zaražen, mogao bih zaraziti i vas. Željeli smo to proučiti i kvantificirati”, istakao je Weiss.

Studiju su objavili tokom 2018. godine te utvrdili kako većina putnika u nekom trenutku napušta svoja sjedišta, većinom koriste toalet ili provjeravaju kofere u spremnicima iznad sjedišta.

Ukupno je 38 posto putnika jedanput napustilo svoje sjedište, a 24 posto putnika više puta. Samo 38 posto ljudi ostalo je na svojim sjedištima tokom cijelog leta. Ta je aktivnost ujedno i pokazala koje je sjedište u avionu najsigurnije. Pokazalo se kako je najmanje vjerovatno da će ustajati ljudi koji sjede uz prozore, njih 43 posto, dok je 80 posto ljudi koji su sjedili kraj prolaza napuštalo svoje mjesto. Dodatno, putnici koji sjede uz prozor imaju najmanje kontakata s drugima, ukupno 12 kontakata u odnosu na 58 do 64 kontakta koliko su imali ostali putnici.

Zbog toga se čini da je najbolje birati sjedišta uz prozore i ostati na svom mjestu kako ne biste došli u dodir sa zarazom. Isto tako, istraživački tim je utvrdio da je opasnost od zaraze za putnike koji sjede u srednjim sjedištima ili uz prolaz razmjerno mala. Weiss tvrdi kako je razlog u činjenici da su kontakti s putnicima u avionu relativno kratki.

“Ako sjedite uz prolaz, sigurno će pored vas prolaziti mnogi. Ali oni hodaju brzo i ne zadržavaju se, pa je prema tome vrlo mala mogućnost zaraze. Priča je drugačija ako je zaražen član posade. Stjuardese provode puno vremena hodajući prolazom i u interakciji su s putnicima. Zbog toga je veća vjerovatnost da će one imati bliže kontakte koji traju duže. Studija navodi kako oboljeli član posade može u prosjeku zaraziti 4,6 putnika tokom samo jednog leta. Zato je imperativ da osoblje ne putuje ukoliko je bolesno”, naglasio je Weiss.

Kako se tu uklapa koronavirus?

Weiss ističe da se još ne zna kako se tačno koronavirus prenosi. Moguće je da se zaraza širi kapljičnim putem, ali i fizičkim kontaktom, slinom, proljevom ili oralnom konzumacijom zaraženih materijala, pa čak i aerosolom. Kaže kako njihov model ne uključuje prijenos aerosolom, iako se nadaju da će se i tome pozabaviti u budućnosti.

Upozorili su i kako se njihovo istraživanje ne može primijeniti na dugotrajne letove te avione koji imaju više od jednog prolaza. Landon se slaže da još ne znamo kako se prenosi koronavirus, ali vjeruje kako su rezultati ove studije primjenjivi u svakodnevici. Svi prethodni koronavirusi prenosili su se kapljičnim putem, pa vjeruje kako ni ovaj nije iznimka. Novi koronavirus ponaša se slično kao SARS. Oba su životinjskog porijekla, a pretpostavlja se da su potekli od šišmiša. Oba imaju dug period inkubacije od 14 dana, za razliku od gripe u kojoj je inkubacija dva dana i zaraza se može širiti prije pojave simptoma bolesti.

Šta je gore, gripa ili korona virus?

Postoje mnogi načini putem kojih se procjenjuje rizik od neke bolesti, a među njima je reprodukcija virusa i smrtnost. Reprodukcija označava broj ljudi koje će oboljeli zaraziti. Maia Majumder iz Dječje bolnice u Bostonu bavi se upravo tim segmentom. Njeni preliminarni rezultati pokazuju da se koronavirus može prenijeti na 2 do 3,1 ljudi.

To je veći broj nego kad je riječ o gripi kod koje je taj broj od 1,3 do 1,8. Koronavirus je sličan SARS-u čiji broj varira od dva do četiri. Smrtnost se odnosi na broj ljudi koji su preminuli zbog bolesti podijeljen s brojem oboljelih. Sezonska gripa, iako se smatra globalnim problemom, tehnički ubije manje ljudi u odnosu na broj zaraženih te je taj broj oko 0,1 posto. Razlog zašto se svake godine gripa smatra prijetnjom leži u činjenici da se njom zarazi veliki broj ljudi, oko 35,5 miliona u SAD-u. Od tog broja su hospitalizirali 490.000 pacijenata, a umrlo je 34.200 ljudi.

Zato dužnosnici ističu važnost vakcinacije. Smrtnost također pojašnjava i zašto javnozdravstveni servisi upozoravaju na epidemiju koronavirusa. Smrtnost kod SARS-a je 10 posto, oko 100 puta više nego kod gripe, a kod novog koronavirusa približila se brojci od tri posto, što je uporedivo sa pandemijom španske gripe iz 1918. godine. Ako SARS i koronavirus iz Wuhana dosegnu milione ljudi, to bi moglo biti zastrašujuće.

Za razliku od gripe, kaže Landon, cijelo bi čovječanstvo bilo ugroženo jer taj virus nikad niko ranije nije prebolio. Nema specifičnog lijeka ni vakcine. Zdravstveni stručnjaci i javnost ovise o kontroli bolesti, a to uključuje i redovno pranje ruku te izbjegavanje kontakta sa zaraženima te organizaciju karantina. Monto sugeriše da su takve javnozdravstvene mjere važne i mogu biti prekretnica u zaustavljanju koronavirusa kao što je to bio slučaj sa SARS-om.

“Nadamo se da će standardne zdravstvene mjere donijeti rezultate. Kod gripe imamo vakcine i nekoliko lijekova. Ali za koronavirus nemamo ništa”, zaključio je.

Zašto snahama smetaju svekrve, a šta svekrve stvarno misle o njima?

Severina RASPLAKALA region porukom koju je poslala svom sinu: “Mogu osvojiti svijet dok me ti držiš za ruku!”