in

Ovo je pravi razlog sukoba Grčke i Turske: Mediteran će biti u plamenu, pogotovo ako se uključe i ove dvije države

Smirivanju situacije doprinjelo je posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel, ali samo na kratko, piše Deutsche Welle (DW)

Prije nekoliko sedmica odnosi Grčke i Turske opasno su se zaoštrili i nekoliko dana je izgledalo kao da je i oružani sukob neizbježan, a razlog za to je bila namjera Ankare da počne da istražuje naftu u dijelu istočnog Sredozemlja, kod Kipra, a koji Atina smatra svojim.

U obrazloženju turske vlade se navodi da je ta zona tursko područje, u skladu sa sporazumom sa libijskom vladom u Tripoliju. I Grčka i Turska su tamo poslale svoje vojne brodove. Smirivanju situacije doprinjelo je posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel, ali samo na kratko, piše Deutsche Welle (DW).

Prošle sedmice Grčka i Egipat su potpisali sporazum, kojim su utvrdlili svoje ekonomske zone u istočnom dijelu Sredozemnog mora. S obzirom na to da se taj sporazum kosi sa ekonomskom zonom na koju Turska polaže pravo, Ankara prijeti vojnom akcijom.

Stručnjak za Bliski istok Stephan Roll iz berlinske Fondacije Nauka i politika kaže za DW da je sporazum koji je sada potpisan u direktnoj vezi sa sporazumom o Ekskluzivnoj ekonomskoj zoni (EEZ) koji su Turska i Libija potpisale u novembru 2019. godine. Grčka i Egipat su u tome vidjeli veliku povredu svojih interesa, smatra Roll.

Na konstataciju da napetosti ima ne samo između Grcke i Turske već i između Egipta i Turske, on ukazuje da je prije svega riječ o nalazištima nafte i da je za Egipat veoma važno da dođe do njih.

“Međutim, spor s Turskom je mnogo, mnogo dublji. On potiče još od vojnog puča 2013. godine u Egiptu, koji je bio usmjeren protiv tada vladajućeg Muslimanskog bratstva. Kairo zamjera Turskoj da podržava Muslimansko bratstvo, što je djelimično tačno. Mnogi kadrovi Muslimanskog bratstva su u egzilu u Turskoj. Egipatsko vođstvo se u velikoj mjeri osjeća ugroženo od strane Turske i optužuje je da planira kontrapuč”, kaže Roll.

On ukazuje da je postojeći spor dobio novu dinamiku nakon potpisivanja tursko-libijskog sporazuma o Ekskluzivnoj ekonomskoj zoni (EEZ) i angažmana Turske u Libiji. Za Kairo je to jedna potpuno nova situacija, da je Turska toliko aktivna u Libiji da je čak dovela i plaćenike koji se bore na strani vlade u Tripoliju, a protiv generala Haftara, koga podržavaju Egipat i Rusija.

Roll kaže da ne može da zamisli da će zbog toga doći do oružanog aukoba. “Ni Turska, ni Grčka, a naročito Egipat, nisu za direktnu konfrontaciju, jer bi ishod tog sukoba bio neizvjestan. Ni Evropska unija, ni NATO nisu uopšte zainteresovani za to da između Grčke i Turske dođe do sukoba. I ranije je uvijek bilo trenutaka eskalacije, ali su oni uvek stavljeni pod kontrolu. Trenutno je riječ samo o prijetnjama. Ali u tom regionu se nikad ne zna. To može da se desi iz puke slučajnosti. Na nekom mjestu se zapuca i onda takav jedan incident dobije zamah. Međutim, niko ozbiljno nije zainteresovan za tako nešto”, ocenjuje Roll.

Na pitanje ko bi u sporu oko teritorijalnih voda i u ratu u Libiji mogao da posreduje, Roll je odgovorio da, kada je riječ o sukobima u istočnom dijelu Sredozemnog mora, SAD još nisu odlučile na koju stranu bi trebalo da stanu: u ratu u Libiji na stranu Turske i protiv Egipta i Rusije ili obrnuto? “Sad ima i novih momenata. Odnos SAD prema Egiptu više nije toliko neopterećen kao što je nekad bio. U međuvremenu, ima problema. U mnogo čemu Egipat se ponaša slično kao Turska. Poput Ankare, i Kairo je protiv volje SAD kupio ruske sisteme naoružanja. Svako igra svoju igru i ne poštuje tradicionalne savezničke strukture”, ističe Roll.

Na pitanje da li bi Njemačka mogla da preuzme ulogu posrednika, on odgovara da bi to bilo prihvatljivo jer tu očigledno Nijemci nemaju ličnih interesa. “Pitanje je samo da li Njemačka ima dovoljnu težinu da bi uticala na dešavanja u tom regionu”, kaže Roll i izražava sumnju u to.

On navodi primjer Berlinskog procesa koji je Njemačka pokrenula kako bi se zaustavio rat u Libiji i koji nije samo nastavak.

“Njemačka ne može da utiče na zaraćene strane da se pridržavaju dogovora. Njemačka nije dovoljno sposobna. Trenutno može samo kratkoročno da pomogne u jednom akutnom slučaju, kao što je bio slučaj s telefonskim razgovorom kancelarke Merkel i turskog predsjednika Erdogana prije par sedmica”, ocjenjuje Roll.

Podsjeća da je taj razgovor doprinio da ne dođe do oružanog sukoba između turskih i grčkih vojnih brodova.

Trump izrazio želju da se njegova glava ukleše u planini Rushmore, a ovako je na to odreagovala guvernerka Južne Dakote

Novi stravični snimak iz Bejruta: Vidi se kako se zgrade raspadaju