Odvratne se stvari dešavaju u Zagrebu: Bandić je sad nadmašio samog sebe

Zagreb će, neslužbene su informacije iz dobro upućenih izvora, 21. aprila otkriti svoj spomenik žrtvama holokausta u Branimirovoj ulici kod Glavnog željezničkog kolodvora. Svečanost otkrivanja planirana je na Jom Hašou, dan kad Židovi širom svijeta obilježavaju sjećanje na holokaust, u kojem je život izgubilo, procjenjuje se, šest miliona Židova.

Doznajemo i to da će spomenik žrtvama holokausta, pod pritiskom javnosti, ipak dobiti i svoj kompromisni “podnaslov”, odnosno da će na njemu ipak pisati i to da se poseban pijetet odaje žrtvama režima Nezavisne države Hrvatske.

U Gradu Zagrebu, koji je naručitelj spomenika, ovu informaciju nisu potvrdili niti demantovali, već su upit o datumu otvaranja spomenika, i, još važnije, posveti koja će na spomeniku pisati – odlučili ignorirati. Možda upravo zbog obrata koji se dogodio.

Kad smo prije nekoliko sedmica prvi put pisali o spomeniku, nije se činilo da će Grad odustati od namjere da spomenik bude posvećen žrtvama holokausta, odnosno da će žrtve režima NDH biti “utopljene” u nacizam.

Odgovoreno nam je kako je gradska skupština izglasala odluku o podizanju spomenika, i iz svega navedenog se “jasno razabire za što je raspisan natječaj i donesene odluke po kojima se izvodi spomenik za šest miliona Židova stradalih u Holokaustu od 1933. do 1945.”.

To neupitno uključuje i 30.000 pogubljenih Židova u ustaškoj NDH, zaključili su. Drugim riječima, spomenik će se zvati Spomenik žrtvama holokausta – spomenik za šest miliona Židova stradalih u holokaustu. Kako je tad naglašeno iz Grada, to “neupitno uključuje i 30.000 pogubljenih Židova u ustaškoj NDH”.

Čini se da će zločini NDH na kraju ipak biti posebno spomenuti, utisnuti u postament spomenika. Da je to nužno, od prošloga ljeta upozoravaju Antifašistička liga Hrvatske i Židovska općina Zagreb. Na noge se zbog toga bio digao i Svjetski židovski kongres. I govor Kolinde Grabar Kitarović za nedavnog posjeta Jeruzalemu dao je naslutiti da će promjene biti.

Pronađeno je dobro rješenje za spomenik holokaustu u Zagrebu, rekla je, dodajući da će na njemu pisati da je u spomen na šest miliona žrtava holokausta, a posebno na 30.000 Židova ubijenih u NDH.

“Holokaust je naziv uvriježen za nacistički genocid nad Židovima. Veći dio židovske populacije u NDH nije stradao od nacista nego po ustaškim logorima. Židovi, Srbi i Romi proganjani su na osnovu rasnih zakona donesenih u NDH. Spomenik žrtvama holokausta ne samo da ne bi uključivao većinu žrtava ustaškog režima koji su žrtvama postali samo zbog svoje etničke pripadnosti, nego bi, s nepodnošljivom količinom licemjerja, i krivnju za pogrom nad Židovima, počinjen u NDH s uporištem na vlastite rasne zakone, prebacio na naciste”, dio je pisma koje je Antifašistička liga Hrvatske u julu poslala Gradskoj skupštini, mjesec dana nakon što je ona izglasala podizanje spomenika. Traže ukinuće ili dopunu zaključka o podizanju spomenika tako da na postamentu stoji posveta „žrtvama nacističkog i ustaškog režima”.

Bila bi ispisana na latinici, te na jezicima i pismima zajednica žrtava – ćirilicom, jidišem i romskim jezikom.

“Vidjet ćemo što će biti, no izjava Kolinde Grabar Kitarović u Jeruzalemu daje naslutiti nešto, kaže Zoran Pusić iz Antifašističke lige.

Podsjeća da je u Hrvatskoj početkom devedesetih srušeno ili uklonjeno oko tri hiljade spomenika partizanima i NOB-u, najmasovnijoj borbi protiv nacizma, fašizma i njihovih domaćih kolaboratora u okupiranoj Europi. Uklonjena su imena ulica i trgova koja su podsjećala na borbu protiv tih režima, pa čak i na njihove žrtve, poput Trga žrtava fašizma u Zagrebu”, dodaje.

“Niko od ozbiljnih političara u današnjoj Njemačkoj ne relativizira zločinački karakter nacizma i Trećeg Reicha, niti osniva komisiju da utvrdi da li je „Sieg Heil“ stari germanski pozdrav korišten i u Wagnerovim operama. Planirani spomenik u Zagrebu valjda je jedini spomenik žrtvama Holokausta čijoj su se izgradnji usprotivile židovske organizacije u Hrvatskoj i Svjetski židovski kongres, s obrazloženjem da se njime „želi prikriti prava istina o stradanjima Židova na području NDH i umanjiti značaj i težina zločina“, kaže Pusić.
Od takvog se spomenika s pravom očekuje da doprinese ne prešućivanju nego poštenom suočavanju s vlastitom prošlošću”, zaključuje.

Spomenik autora Dalibora Stošića i Krešimira Rogine bit će “zid” sačinjen od tristotinjak kofera na betonskom postamentu, koji asocira na jeruzalemski Zid plača. Istjerane iz svojih domova, žrtve su čitav svoj život morale ponijeti u koferima.

Zločinci su ih na taj način prisilili da ponesu najvrednije što imaju, kako bi im to onda i opljačkali, ali i da stvore privid kako idu živjeti na neko drugo mjesto. Zagrebački zid od kofera nipošto ne smije prikriti tko je bio zločinac. NDH je imala vlastite rasne zakone od prvoga dana, i vlastite logore, u kojima su ljudi ubijani zbog etničke pripadnosti ili nepoćudnosti.

(24sata.hr)