Sanja Vulić u Parlamentu BiH Armiju Republike BiH nazvala “takozvanom”, odmah joj odgovorila Bisera Turković

Sanja Vulić provocira u Parlamentu BiH, stigao je odgovor Bisere Turković.

Vulić je, nazivajući Armiju Republike Bosne i Hercegovine “takozvanom”, pitala Turković koji su ti kriteriji po kojima se raspoređuju uposlenici i “kako nekima nudi bilo koju ambasadu, a nekima ne”.

“Kako komentarišete očitu diskriminaciju prema Srbima i Hrvatima kada primate i nudite po želji nagrađenim učesnicima proteklog tragičnog sukoba i da li je to poruka Srbima i Hrvatima da su nepoželjni u ministarstvu?”, pitala je Vulić – prenosi N1.

Odgovorila joj je Turković.

“Poštovana gospođo Vulić, vrlo cijenim vašu ulogu poslanika u ovom časnom domu. Nas dvije se nećemo složiti po mnogim drugim pitanjima, ne molimo se istom Bogu, ja vjerujem u onog koji je za nas sve, iznad nas, vi po vašoj izjavi imate drugačiju percepciju. Isto tako ovo vaše pitanje po meni ima mnogo netačnih konstatacija. Armija Republike Bosne i Hercegovine je bila zvanična oružana snaga zvanično priznate Republike BiH, a ne takozovana Armija BiH.

Tome svjedoči i učešće Armije Republike BiH na vojnoj paradi u Parizu u povodu Dana pobjede nad fašizmom 9. maja 1995. godine. Isto tako, nećemo se složiti ni o prirodi rata. Za vas je rat tragični sukob, za mene on je agresija u kojoj su počinjeni najteži zločini uključujući i genocid, a na osnovu odluka međunarodnog suda. Pustimo to na stranu.

Zaposlenici se rad u DKP raspoređuju na osnovu odluke o uslovima i načinu upućivanja zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova. Vi ste paušalno rekli da postoji opšta diskriminacija prema zaposlenim Srbima i Hrvatima. To je vrlo netačno. Uvidom u nacionalnu strukturu Bošnjaci su zastupljenji sa 42,06 posto, Srbi sa 37,78 posto, Hrvati sa 18.13 psoto i Ostali sa 2,01 posto”, odgovorila je Turković.

Vulić je u svom odgovoru kazala da Turković “baštini neku drugu Bosnu i Hercegovinu”, dok ona “baštini dejtonsku Bosnu i Hercegovinu”.

Prema dnevnom redu, predsjedavajući i ministri u Vijeću ministara bi trebalo da odgovore na 36 poslaničkih, odnosno delegatskih pitanja.