Srce, ruke i lopata: Na današnji dan umro Alija Sirotanović

0
Alija Sirotanović

Najpoznatiji rudar bivše Jugoslavije, udarnik i junak socijalističkog rada i simbol pregalaštva radničke klase, ideološke kičme jugoslovenskog režima, Alija Sirotanović, umro je na današnji dan, 13. maja 1990. godine.

 Rođen je 14. augusta 1914. godine u mjestu Orahovo, odrastao je u Trtorićima blizu Breze, kao jedno od devetero djece.
Imao je još šestero braće i dvije sestre. Cijeli svoj radni vijek proveo je u Rudniku mrkog uglja “Breza”, u kojem je, 24. jula 1949. godine u Jami 1, poznatoj kao Rov vojvode Putnika, sa svojih osam komorata u jednoj smjeni iskopao 158 tona uglja – 253 rudnička vagoneta, čime je za 215 posto prebacio brigadnu normu od 50 tona za šihtu i oborio dotadašnji rekord ruskog rudara Alekseja Stahanova iz 1936. godine – 102 tone uglja, iskopanih za 5 sati i 45 minuta. Zbog ovog podviga Alija je odlikovan četvrtim po važnosti ordenom u FNRJ/SFRJ – Junak socijalističkog rada.U toku poslijeratne obnove Jugoslavije, 1946. godine, uvodi se novi način rada, zasnovan na takmičarskom duhu. U narednim godinama zapaža osjetan rast godišnje proizvodnje. Smatralo se da novi način rada pospješuje rad pojedinaca i radnih brigada (radnih grupa), a prenosi se na sve zaposlene.

Rukovodstvu rudnika “Breza” kopač Alija Sirotanović je predložio da se njegovoj brigadi omogući rad na tri radilišta i dao obavezu da će premašiti Stahanov rekord. Prijedlog je prihvaćen, a Alijina brigada je 24. jula 1949. godine počela sa obaranjem rekorda. Specijalno za tu priliku iskovana je lopata kojom se moglo da zahvatiti 50 kilograma uglja u jednom cugu. Međutim, Alija lopatom nije ni radio, on je bio kopač i njegova alatka je bila pneumatska bušilica, a radio je sa dvije u isto vrijeme, dok su lopatali komorati. Nakon osam sati rada, predsjednik komisije koja je kontrolirala rad objavio je: “Alija Sirotanović je, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone uglja (253 kolica), prebacio normu za 215 posto, srušio dotadašnji rekord Stahanova za 50 tona i postigao svoj svjetski rekord u iskopu uglja.”

Njegov podvig punio je jugoslavenske novine i smatrao se pobjedom Jugoslavije nad Sovjetskim Savezom, odnosno Tita nad Staljinom, s obzirom na njihove zategnute odnose u to vrijeme.

Svega četiri dana pošto je Alija postavio rekord, premašio ga je njegov kolega iz istog rudnika, Nikola Škobić, koji je sa svojom brigadom iskopao 14 tona više od Alijine. Time je otpočela serija obaranja rekorda u Jugoslaviji – Ibrahim Trako 17. augusta 1949. godine sa 270 tona u Zenici i istog dana Risto Mijatović sa 354 tona u Kaknju, sljedećeg dana, opet u Kaknju, Džemal Ramović je iskopao 442 tone, pa Abdurahman Babajić 10. septembra iste godine čak 1010 tona u rudniku “Banovići”.

Kada mu je uručivan orden Junak socijalističkog rada, Tito je, navodno, upitao Aliju treba li mu štogod, a ovaj je rekao: “Nije moje da tražim, druže Tito, jer ja sam rudar, ali ne pitam za sebe… Kad bi se moglo dovuć’ malo struje u ono moje selo Trtoriće.” Kažu da je struja u njegovo selo stigla prije nego što se on vratio iz Beograda.

Nekada sedamdesetih je opet bio na prijemu i Tito mu je ponudio na poklon “auto po želji”. Alija je izabrao “fiću”. Kako je Tito insistirao da uzme još nešto, skromni Sirotanović je izabrao i kamion daske, kako bi zagradio neku njivu.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.