in ,

Šta će se dogoditi sa SAD sada kad Trump ima koronu?

Kako će njegovi geopolitički suparnici iskoristiti to odsustvo?

Kada se prvi čovjek Amerike razboli to je uvijek šokantna vijest sa čitavim nizom otvorenih pitanja. Šta ako ne bude mogao da obavlja svoje obaveze?

Ko će ga zamijeniti?

To nikako ne može biti dobro za ekonomiju, zar ne? Kako će njegovi geopolitički suparnici iskoristiti to odsustvo? A kada se američki predsjednik razboli mjesec dana pred izbore i to od visoko zaraznog virusa protiv koga još nema lijeka – čitav haos može da eskalira do neslućenih razmjera.

Saopštenjem da je zaražen korona virusom, najvjerovatnije prilikom puta na prvu predizbornu debatu sa demokratskim protivkandidatom Džoom Bajdenom, Donald Tramp je pokrenuo pravu buru nagađanja, neizvjesnosti i strepnji.

Pojedini ocjenjuju da ovo za Trampa može biti ultimativno “oktobarsko iznenađenje”, onaj faktor u pet do 12 koji može preokrenuti situaciju na anketama – na kojima Bajden ima stabilnu prednost. Drugi, pak, uzimaju u obzir Trampov faktor zdravstvenih rizika i pitaju se šta će se desiti ukoliko on zbog bolesti bude spriječen da obavlja predsjedničku funkciju ili čak bude primoran da odustane od kandidature.

Prve posljedice

U Bijeloj kući za sve postoji protokol, pa čak i za pandemijsku krizu koju je malo ko mogao da predvidi. Ekonomskih i geopolitičkih posljedica će svakako biti, ali će one zavisiti od težine bolesti, a posebno od toga da li će Tramp da bude onesposobljen za rad.

Samo nekoliko sati nakon vesti o dijagnozi američkog predsjednika cene akcija na berzama širom svijeta su pale, dok su cijene nafte doživjele pad veći od tri odsto. Međutim, ako se ispostavi da je Tramp asimptomatski iili blagi slučaj i ukoliko on nastavi da tvituje iz karantina kao i do sada, posljedice njegove bolesti na ekonomiju vjerovatno će biti privremene i minimalne. Pravi problemi će nastati ako se Tramp ozbiljno razboli, piše “Blic”.

Najgori scenario

U tom slučaju postoji protokol koji su prethodni predsjednici koristili kako bi se privremeno odrekli vlasti (Džordž Buš dva puta prilikom medicinskih zahvata, a prije njega Ronald Regan iz istog razloga).

Trampu 25. amandman Ustava omogućava da preda kontrolu svom potpredsjedniku Majku Pensu, a zatim da je povrati čim se proglasi sposobnim za rad. Ako Tramp iznenada završi u nesvjesnom stanju, 25. amandman takođe omogućava potpredsjedniku i kabinetu da izvrše prenos predsjedničke vlasti.

Linija sukcesije je jasna i u mračnom slučaju da se predsjednik i potpredsjednik istovremeno teško razbole. Ovaj scenario bi bio statistički malo vjerovatan da se sve ovo ne dešava u vrijeme pandemije zaraznog virusa. Pens je u međuvremenu saopštio da je negativan na koronu, ali i dalje postoje šane da se i on zarazi u narednom periodu.

Dakle, ako su i predsjednik i potpredsjednik onesposobljeni za rad, na čelo Bijele kuće dolazi treći najmoćniji političar u Americi – predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa. U ovom slučaju to je Nensi Pelosi, Trampova ljuta protivnica koja predsjedava demokratskom većinom u Kongresu i koja je odgovorna za to što je on prošle jeseni postao tek treći američki predsjednik u istoriji protiv kojeg je pokrenut proces opoziva.

Ako se Tramp i Pens teško razbole, Kongres je u obavezi da osigura zakonsku sukcesiju koja kaže da je treća u liniji Pelosi. Nevolja je u tome što američki Ustav ne nudi proceduru za utvrđivanje “onesposobljenosti” predsjednika za rad, što znači da bi vjerovatno došlo do velikog spora ako bi demokratski Kongres postavio Pelosi, demokratkinju, za v. d. predsjednicu, a posebno ako bi to učinio nekoliko nedjelja pred izbore.

Rebublikanci bi u tom slučaju sigurno pokušali da ospore takvu odluku što bi moglo da rezultira velikom ustavnom krizom. Cijeli slučaj bi najvjerovatnije završio na sudu, a neznanje o tome ko je tačno predsjednik Amerike, čak i na nekoliko sati, može biti izuzetno opasno za zemlju.

Šta ako Tramp odustane od kandidature?

Iako zakon definiše ko preuzima predsjednički mandat u slučaju da Tramp više ne može da obavlja tu dužnost, situacija je nešto kompleksnija kada je riječ o predstojećim predsjedničkim izborima.

Nacionalni savjet Republikanske stranke može ponovno da otvori proces glasanja za predsjedničkog i potpredsjedničkog kandidata u slučaju da se nominovani kandidat, u ovom slučaju aktuelni predsjednik Tramp, povuče iz konkurencije. Nacionalni savjet u tom slučaju može da odluči da na njegovo mjesto pomjeri potpredsjedničkog kandidata ili da nominuje potpuno novu osobu.

U tom slučaju bi svih 168 članova Nacionalnog savjeta ponovo glasalo za Trampovu zamjenu. Ako članovi Nacionalnog savjeta iz pojedine savezne države ili teritorije ne uspiju da se dogovore oko kandidata, tada bi se broj glasova koji pripada njihovoj teritoriji podijelio na tri, svaki član bi glasao po svom nahođenju, pa bi njegov kandidat dobio trećinu glasova te teritorije.

Aktuelnu situaciju u kojoj se nalaze Tramp i Republikanska stranka dodatno komplikuje slučaj iz 2016. godine, kada su neki republikanci otvoreno raspravljali o tome treba li povući predsjedničku nominaciju za koju se Tramp tada izborio.

Naime, “Vašington post” objavio je početkom oktobra te godine video iz 2005. na kojem se moglo čuti kako Tramp vulgarno govori o ženama i svojim “zavodničkim tehnikama” koje uključuju hvatanje žena za polne organe bez pitanja.

Kada se 2016. godine raspravljalo o zamjeni Trampa, otkriveno je da Republikanska stranka nema jasan mehanizam za uklanjanje kandidata već da je samo obučena za situacije u slučaju da kandidat umre ili da se sam povuče.

(Blic.rs)

Bakir Izetbegović izuzetno oštro odgovorio Milanoviću: Ne pitaš se ti ništa

Veliki udarac za Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića iz Hercegovine