in

Šta se dešava na ulicama bh. gradova: Svjedočimo li obračunu migrantskih klanova

Alžirac, koji je priznao da je počinio ubistvo, sve u sudnici je šokirao pitanjem: “Koliko košta da idem na slobodu?!”

Novinske stupce posljednjih sedmica sve češće pune brutalni sukobi migranata. Posljednji sukob dogodio se prekjučer, kada je migrant zboden nožem, a pravovremena reakcija bh. građana vjerovatno mu je spasila život.

Nekoliko dana prije toga, Emir A. iz Sarajeva osumnjičen je da je u Aleji lipa u sarajevskom naselju Hrasno nožem nekoliko puta ranio migranta. Nanio mu je ozbiljne povrede vrata i stomaka.

U Bosanskoj Gradišci policija je uhapsila dvojicu Alžiraca koji su pretukli bh. državljanina u dvorištu njegove kuće. Prije toga na Ilidži u Sarajevu dogodilo se ubistvo migranta iz Maroka. Njega je ubio Alžirac, koji je priznao da je to uradio, a sve u sudnici je šokirao pitanjem: “Koliko košta da idem na slobodu?!”

Skrivanje identiteta

U međuvremenu, u naselju Stup, u Latičkoj ulici, dogodio se još jedan sukob u kojem je teško povrijeđen migrant. Dok su migranti blokirani u BiH, njihova nervoza je sve veća zbog nemogućnosti napuštanja naše zemlje.

Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da među migrantima ima mnogo onih koji kriju svoje identitete iz raznih razloga.

– Kriju identitete, ali i razloge, zbog kojih su krenuli iz svoje zemlje. Ima onih koji bježe zbog politike, ekonomije, ali i onih koji bježe zbog kriminalne prošlosti. Ova situacija koja se događa s migrantima, osim toga što kod građana BiH stvara nervozu, stvara nervozu i kod migranata koji dolaze s različitih područja, Maroka, Alžira, Sirije, među njima postoje određene kulturološke razlike. Ne mora značiti ako su muslimani da nemaju razlike – kaže dekan Korajlić.

Pojašnjava da učestale sukobe možemo očekivati i u budućnosti.

– U rad s migrantima je potrebno uključiti psihologe, sociologe kako bi se shvatile njihove razlike, ali i kako bi im se pomoglo. Također, neophodno ih je što prije evidentirati jer ima onih koji prođu kroz BiH, a nikada ne budu evidentirani – dodaje Korajlić.

Migrantska kriza u BiH poprima sve veće razmjere i rastu razlozi za zabrinutost, stava je dr. Jusuf Žiga, sociolog s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Da nas đavo odnese

– Migranti unutar sebe su prilično skloni konfliktima. Kada na jednoj strani imate tu potencijalnu opasnost, konflikte među njima, a s druge strane mogućnost da se nekontrolirano kreću, onda to samo po sebi daje daleko veće razloge za zabrinutost. Ali zabrinutost kod naših građana raste i zbog neodgovornosti odnosno nespremnosti da se uhvate ukoštac s ovom krizom. Kao da je nekom stalo da nas sve đavo odnese pa da se onda sjetimo šta trebamo raditi – ističe profesor Žiga.

– Nastupila je posljednja sekunda da se vrlo ozbiljno ovo društvo pozabavi migrantskom krizom. Ako neko zamišlja da će ovo kako je došlo nečujno tako i otići s ovih prostora, on ili je nedobronamjeran ili je totalni autsajder. To se neće desiti. Mi ćemo imati ozbiljne probleme i izazove da se bavimo tom problematikom. Ne može ni gospodin Dodik da kaže mene to ne zanima i da ih propusti preko svoje teritorije tamo negdje u Bihać. Ali to neko treba da mu kaže – dodaje na kraju dr. Jusuf Žiga.

Nakon što je peti brak pukao nakon 12 dana, Pamela se ponovo zaljubila

Poruka sa skupa u Podgorici: “Ne može biti crnih ptica, niti Srebrenica”