in

Tramp čini sve kako bi novom predsjedniku Bajdenu stvorio što više problema

Američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike) odbio je u utorak priznati izbornu pobjedu Džoa Bajdena (Joe Biden) i obećao glatku tranziciju prema “drugoj administraciji Donalda Trampa (Trump)”.

To je samo jedan u nizu detalja koji potvrđuju da će administracija učiniti sve kako bi onemogućila uobičajeni prijenos vlasti, piše u analizi “Jutarnji list”, zaključujući da se “haos nastavlja”

U tom se svjetlu može gledati i najava da Pompeo u petak kreće na novu turneju – stvarno djelujući kao da se izbori nisu dogodili. I to u sedam zemalja koje su sve do jedne već čestitale Bajdenu na pobjedi. Prva je destinacija Pariz i sastanak s Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron). Jedno je sigurno: Pompeo ne putuje kako bi se pozdravio s kolegama, navodi list.

Nije isključeno da i on ima neki skriveni plan kojim Tramp želi potkopati mogućnosti Bajdenove administracije da izmijene politike koje su ostavština ove vlade.

Bajden će pokušati vratiti iranski sporazum

Tramp je osoba s narcisoidnim poremećajem i za njega je nedopustivo, nezamislivo da Bajdenova Bijela kuća sruši njegovu politiku prema Iranu, stoji u analizi.

Politiku “maksimalnog pritiska” na Iran koja nije dala ali baš nikakvog rezultata jer se razbila o hridi iranskog odgovora u formi “maksimalne strpljivosti”.

Bajden je bio najavio da će nastojati vratiti SAD u iranski nuklearni sporazum iz kojeg je Tramp jednostrano izašao – i zbog toga nije mogao blokirati ukidanje sankcija na prodaju oružja Teheranu.

Eliot Abrams (Elliott), posebni predsjednikov izaslanik za Iran, u posjeti je Zaljevu i Izraelu gdje dogovara novi “val sankcija” kojima bi onemogućio Bajdena da brzo promijeni politiku prema Iranu. Dobro obaviješteni portal Axios prenosi da je Abrams na zatvorenom briefingu rekao kako Tramp želi novi set sankcija Iranu svake sedmice do 20. januara. Do inauguracije. U nadi da će to razbjesniti Teheran.

Posebno je interesantno da nije riječ o sankcijama vezanim uz iranski nuklearni program, jer bi njih Bajden lako ukinuo povratkom u sporazum, nego vezanim uz proizvodnju balističkih projektila. Tu dimenziju ne pokriva i dalje postojeći iranski nuklearni program. I još dva važna elementa iranske politike: pomoć terorističkim organizacijama u regiji te kršenje ljudskih prava.

Vojni sukob?

Ako Tramp uspije u ovom planu, Bajden će imati vrlo ozbiljnih problema u uspostavi dijaloga s Iranom jer će teško moći obraniti ukidanje sankcija za ove dimenzije iranske politike koje su regionalno izuzetno opasne.

I prijete, naprimjer, oporavku Libana. Ima čak izvora koji idu u krajnost te navode kako nije isključeno da Tramp upravo sada, na odlasku, isprovocira vojni sukob s Iranom. Izgledi za takvo što su vrlo mali, ali to je Tramp, piše list.

Situacija s izbornim rezultatima se pomalo smiruje. Demokratska stanka osigurala je većinu u Zastupničkom domu Kongresa nakon pobjede u najmanje 218 izbornih utrka, objavio je Associated Press. Demokrati su osigurali većinu u utorak kasno navečer nakon što je AP objavio njihovu pobjedu u tri neizvjesne utrke – zastupnici Kim Šrir (Schrier) iz Vašingtona, Tom Ohaleran (O’Halleran) iz Arizone i Džimi Gomez (Jimmy) iz Kalifornije na reizboru su obranili parlamentarne mandate.

I tako će demokrati ponovo birati predsjednika/predsjednicu Kongresa. No, većina će biti tješnja nego prije dvije godine. U Senatu situacija ne ide u prilog demokratima jer je u nedjelju Tom Tilis (Thom Tillis), republikanski senator, zadržao tu poziciju i sada stranka predsjednika Trampa ima 49 senatora, a demokrati 48.

Izuzetno važna Džordžija

Još se čeka rezultat s Aljaske i ključna bitka, koja će se održati početkom januara, u Džordžiji gdje se vodi borba za oba senatorska mjesta. Demokrati se nadaju da bi na valu Bajdenove pobjede u toj tradicionalno republikanskoj državi mogli ostvariti donedavno nezamislivo i dobiti ta dva mjesta što bi im omogućilo tanku, ali većinu u Senatu: ako republikanci i dobiju Aljasku, tada bi omjer bio 50:50, ali potpredsjednica Kamala Haris (Harris) je tada glas koji odlučuje.

Administracija u dolasku se nada da će, i u slučaju da izgube Senat, moći lakše raditi s tim domom jer je u njemu Bajden proveo 36 godina. Ali, nije ondje već 12 godina i stigli su potpuno novi ljudi. I novi republikanci, piše „Jutarnji list“.

Republikanci su se listom postrojili iza Trampa kao kapetana koji im je donio najveći broj glasova u historiji. Ima među njima i razumnih koji smatraju da je cijeli plan dovođenja u pitanje izbornih rezultata smiješan i da se s tim slažu samo kako bi „primirili Trampa koji ionako živi u svom svijetu, daleko od realnosti“, stoji u analizi.

Ali, kad i napusti Bijelu kuću, Tramp će imati izuzetno snažan utjecaj na Republikansku stranku, koja je svjesna da mora graditi na njegovoj ostavštini kako bi sačuvala moćno biračko tijelo.

Posebno u svjetlu mogućih turbulencija između centra i lijevog krila Demokratske stranke. A one su već najavljene i sigurno će imati velik utjecaj na poziciju stranke u javnosti u sljedeće dvije godine do novih izbora za Kongres. Ako problemi budu dublji, tada bi republikanci mogli vratiti kontrolu nad oba doma i izuzetno otežati Bajdenu posljednje dvije godine mandata.

S druge strane, Tramp se ne kani povući ni kad izađe iz Bijele kuće. On i dalje mobilizira svoje najgorljivije pobornike, organizira donatore kako bi prikupio dovoljno novca za nastavak planiranih aktivnost s ciljem da s pozicije bivšeg predsjednika i stranačkog lidera na svaki način oteža rad demokratskoj administraciji.

Gotovo 80 posto Amerikanaca, među kojima je mnogo republikanaca, priznaje Bajdena kao novog predsjednika, pokazalo je istraživanje Reuters/Ipsosa.

Tajna služba prisilno će izvesti Trumpa iz Bijele kuće 20. januara

Jedno je od ključnih pitanja: šta ako Tramp odbije izaći iz Bijele kuće? Ovjereni glasovi elektora dolaze u Kongres do 23. decembra, a 3. januara organizira se prvo zasjedanje novog saziva. Tri dana kasnije, na zajedničkoj sjednici oba doma, objavljuju se službeni rezultati i potvrđuje novi predsjednik.

Tu još postoji mogućnost prigovora, ali oni se rješavaju po ubrzanom postupku. Za bilo kakav ozbiljniji pokušaj zaustavljanja procedure potrebna je saglasnost oba doma, što se neće dogoditi jer demokrati kontroliraju Donji dom.

U moderno doba nije zabilježen takav slučaj, osim što je Bil Klinton (Bill Clinton) priznao da bi ga iz Bijele kuće iznijeli u lijesu da ne postoji ograničenje mandata jer je to “fenomenalan posao”.

Neki od Trampovih prijatelja za „The Hill“ rekli su da nije isključeno da milijarder ima u planu neku transakciju prije nego što prizna poraz, primjerice, imunitet. Ovih se dana u Rusiji donosi zakon o doživotnom imunitetu za bivše predsjednike.

Ustav nema uputa o tome što napraviti ako bivši predsjednik odbije izaći i prepustiti ured (takvi su slučajevi nedavno zabilježeni u Moldaviji i Somaliji).

No, američki se ustavni stručnjaci slažu da je situacija vrlo jasna. Nakon što Bajden 20. januara položi zakletvu, Tramp je običan građanin koji ne smije boraviti u federalnoj zgradi bez odobrenja.

Bajden može narediti Tajnoj službi da ga prisilno izvede iz Bijele kuće, kao i bilo kojeg drugog uljeza koji bi se pojavio u blizini rezidencije i ureda američkog predsjednika.

Gdje može napraviti probleme Bajdenu

Porezi

Tramp može u periodu prijenosa vlasti donijeti odluku o smanjenju poreza. Ona treba proći kroz Kongres gdje će naići na probleme, ali će biti problem Bajdenu koji je rekao da će povećati poreze.

Iran

Administracija radi s Izraelom na dodatnoj izolaciji Irana kako bi se novoj vladi otežalo uopće i pokretanje dijaloga s partnerima i Teheranom o povratku u nuklearni sporazum. Posebno jer Teheran polaže velike nade u Bajdena.

Smjene stručnjaka

Tramp na brojne pozicije stavlja svoje miljenike koji u pravilu nemaju ni potrebno znanje za položaj. Kad Bajden krene u smjene, jer je obećao vratiti profesionalnost u javnu upravu, otvara se prostor za napade tvrdnjama da se Bajden osvećuje.

Gdje ne može napraviti probleme Bajdenu

Klimatska politika

Šta god Tramp poduzeo, nova će administracija postepeno vraćati zemlju prema zelenoj energetskoj politici te se može očekivati savezništvo s Evropom u jačanju globalne akcije protiv klimatskih promjena.

Obnova savezništava

Bajden je već razgovarao s nizom svjetskih čelnika i reakcije su, očekivano, izuzetno dobre. EU je svjesna novih globalnih okolnosti i ne očekuje povratak u “zlatno doba”.

Mjere protiv pandemije

Bajden je već pokrenuo važne korake na tom planu, a ti potezi nailaze i na pozitivnu, ne glasnu, reakciju u republikanskim krugovima. Trampa pandemija ne zanima i on se time neće baviti. Njega brinu samo glasački listići, piše „Jutarnji list“.

Prevara u Jelahu, niko pa čak ni policija ne zna šta se tačno desilo

Zaražen i ministar MUP-a KS Ismir Jusko