in , ,

Valentin Inzko otkrio potpuno nevjerovatne informacije o izbornim krađama u BiH

Uskoro će se u BiH održati lokalni izbori

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko govorio je o inicijativi za uspostavljanje „mini Šengena“, lokalnim izborima i izbornim krađama, ali i ustavnim reformama i godišnjici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U posljednje vrijeme aktuelizirano je pitanje „mini Šengena“. Kako Vi gledate na ovu inicijativu?

– Na ovu inicijativu gledam izuzetno pozitivno. I ja sam odrastao na granici s Jugoslavijom, koja nije bila tipična komunistička država, ali je, ipak, bilo problema u pograničnoj komunikaciji. Sjećam se, kad je umro moj deda u Jugoslaviji, samo 60 kilometara od mog sela u Austriji, koliko administrativnih prepreka je bilo potrebno savladati da se ode na sahranu.

Ili danas, kada pogledate kilometarske kolone kamiona na graničnim prijelazima. Zahvaljujući ovoj inicijativi, sve će biti brže i jeftinije. Osobito će biti poboljšanja u smislu protoka ljudi i resursa. Sve će biti lakše, ali to će biti i svojevrsna vježba za „veliki Šengen”. Ako će „mali Šengen“ biti uspješan, šanse da se dobro uđe u „veliki Šengen“ će biti veće.

U više navrata iz EU su poručili da BiH mora doživjeti neki oblik ustavnih promjena, a kako bi se mogla pridružiti Evropskoj uniji. Koje su to, prema Vašem mišljenju, prioritetne oblasti u kojima se treba desiti promjena? Mogu li građani BiH od Vas očekivati da iskoristite bonske ovlasti kako biste ubrzali ove procese?

– Svaka država je povodom ulaska u EU morala mijenjati svoj ustav. Španija je, recimo, bila u specifičnoj situaciji zbog režima generala Franka, a mijenjala je kompletan Ustav. Ustavnih promjena će biti i u BiH i tu se potpuno slažem s ambasadorom SAD. Ustav, koji je napisan prije 25 godina, treba prilagoditi sadašnjem vremenu. Treba više funkcionalnosti, efikasnosti, mada to ne znači i više centralizacije.

– Ono što će se sigurno mijenjati, to će biti kroz implementaciju velikog broja presuda Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Neprihvatljivo je da se jedan nemali dio stanovništva BiH ne može kandidirati za Državno predsjedništvo, tj. Bošnjaci i Hrvati u RS ili Srbi u Federaciji.

Postoje i brojne manjine, djeca iz mješovitih brakova i naprosto ljudi koji žele biti samo građani. Svi oni su trenutno, prema Ustavu, diskriminirani. To će se sigurno mijenjati ako BiH želi u EU. A, prema izraženim namjerama svih političara, BiH to želi.

Uzimajući u obzir da se bliži godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, do kada predviđate da će trajati Vaša misija u BiH?

– Ne bih se upuštao u prognoziranje ili gledanje u kristalnu kuglu u vezi s dužinom trajanja mog mandata. Bitno je istaknuti da je moj mandat isti i nepromijenjen kao i prvog dana te da ja lično, kao i Ured visokog predstavnika u BiH, ostajemo u potpunosti posvećeni napretku i prosperitetu Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.

Međutim, mijenjao se način djelovanja Ureda visokog predstavnika i više nismo u vremenu Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown), čiji rad izuzetno cijenim. Sada ima manje intervencija, više potrebe za samoodgovornošću, manje Dejtona, koji je i dalje u potpunosti na snazi, a više Brisela.

Ono što je sada važno je ono što se nalazi ispred BiH. Međunarodna zajednica će pomoći na putu suočavanja s izazovima budućnosti i u tome se nadamo da ćemo imati energične i angažirane domaće partnere. Sve procese treba ubrzati, inače će građani nastaviti da odlaze. A to bi bila velika šteta za ovu čudesnu zemlju. Ako bude i tračak nade, građani će ostati u svojoj domovini. Na tome treba raditi.

Uskoro će se u BiH održati lokalni izbori. Međutim, čini nam se da je više nego ikad do sada aktuelizirana priča o izbornim krađama i prevarama. Jeste li zabrinuti za izborni proces?

– Raznih manipulacija je uvijek bilo i izgleda da se to ne može u potpunosti spriječiti. Prve informacije koje, naprimjer, nagovješćuju da Centralna izborna komisija zna kako na jednoj adresi ima prijavljeno po 70 ljudi je ohrabrujuća indikacija. Ohrabrujuća u smislu da bi ove godine moglo biti manje manipulacija nego ranije.

Ako ne bude povjerenja u sistem, brojni građani bi se mogli razočarati i odustati od izlaska na izbore, jer u tome ne bi vidjeli nikakvog smisla. Takvo nešto bi bilo loše za razvoj demokratskih procesa u društvu.

(Dnevni Avaz)

Vučić krenuo na fakultet, objavio sliku iz školske klupe: Najkrupniji u raji

Pogledajte snimak sa lica mjesta: Izbio veliki požar u poslovnoj zoni, vatrogasci i policija na terenu!