in

Vojske su aktivirane, broj poginulih se povećava: Hoće li 30 godina star sukob Armenije i Azerbejdžana ESKALIRATI U TOTALNI RAT?

Međunarodna zajednica poziva na suzdržanost i povratak pregovorima.

Više od tri decenije star “zamrznuti sukob” na području planinske regije Nagorno-Karabah, oko koje se spore Azerbejdžan i Armenija, ponovno je ovog vikenda eskalirao. S terena stižu vijesti o najžešćim borbama u posljednje četiri godine, u kojima je, prema medijskim izvještajima, dosad poginulo više od 20 ljudi, među kojima je najviše vojnika, ali su stradali i civili.

Sukobi su počeli u nedjelju ujutro, a nastavljeni su i tokom ponedjeljka raspoređivanjem teške artiljerije na obje strane. Regionalne tenzije izazivaju bojazni od dodatne nestabilnosti na tom području, kroz koje prolaze koridori za naftu i plin za međunarodno tržište.

O HISTORIJI SUKOBA

Nagorno-Karabah, regija koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, razlog je napetosti i sukoba između Azerbejdžana i Armenije već više od 30 godina. Nakon raspada SSSR-a, područje većinski naseljeno Armencima jednostrano je proglasilo nezavisnost 1991. godine, uz potporu Armenije, ali ta nezavisnost nije priznata.

Oružani sukob trajao je do 1994. godine, u kojem je, prema različitim izvorima, poginulo između 20 i 30 hiljada ljudi, dok je oko milion ljudi s obje strane raseljeno. U maju te godine, uz posredovanje Rusije, potpisano je primirje. U Nagorno-Karabahu je, spomenimo sasvim usput, kao dio mirovne misije OESS-a svojevremeno bio i današnji hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

RANIJE ESKALACIJE

Ovo nije prvi put da napetosti u tom dijelu svijeta eskaliraju. Iako je primirje, nakon šestogodišnjih borbi, potpisano još 1994. godine, iz regije povremeno stižu vijesti o rastućim tenzijama i ograničenim sukobima.

 

Dvije strane se godinama međusobno optužuju za kršenje primirja na području sporne regije i duž granice. Najozbiljnija situacija u posljednje vrijeme – prije okršaja koji su počeli ove nedjelje – dogodila se u proljeće 2016. godine.

Žestoki sukobi tada su trajali četiri dana, a u njima je, prema medijskim izvještajima, s obje strane bilo oko 200 žrtava, vojnika i civila. Sukob je tada zaustavljen uz posredovanje Moskve.

ŠTA SE SADA DESILO?

Kao i u ranijim situacijama, zvaničnici Armenije i Azerbejdžana međusobno se prozivaju i optužuju za novu eskalaciju napetosti u području sporne regije. Mediji javljaju da je do prvih otvorenih sukoba došlo u nedjelju ujutro, a nastavili su se i tokom ponedjeljka.

Armenija tvrdi da su snage iz Azerbejdžana napale civilne mete, uključujući i u glavnom gradu regije Nagorno-Karabah, dok iz Bakua optužuju da su armenske snage pokrenule osmišljene i ciljane napade uz granicu.

Još u nedjelju su Armenija i Nagorno-Karabah proglasili ratno stanje i opću mobilizaciju muškog stanovništva. Azerbejdžan je, pak, u ponedjeljak proglasio djelimičnu mobilizaciju.

 

RAT (DEZ)INFORMACIJAMA

BBC-jev dopisnik sa područja Kavkaza analizira kako je uobičajeno da dvije strane upiru prstom jedna u drugu i prozivaju se međusobno za to ko je kriv što su sukobi počeli te pritom ističe da je na djelu “ne samo vojna akcija nego i rat informacijama”. Ono što se službeno objavljuje, navodi BBC-jev novinar, teško je potvrditi od nezavisnih izvora.

Ta kampanja (dez)informiranja vodi se ovog puta i oko navodne intervencije Turske. Armenski ambasador u Rusiji, kako prenosi Reuters, izjavio je u ponedjeljak da je Turska poslala četiri hiljade vojnika iz sjeverne Sirije u Azerbejdžan kako bi pomogla tamošnjim snagama.

Savjetnik azerbejdžanskog predsjednika te tvrdnje oštro demantira. “Glasine o militantima iz Sirije koji su, navodno, raspoređeni u Azerbejdžanu su još jedna provokacija armenske strane te je riječ o potpunoj besmislici”, kazao je Hikmet Gadzijev.

MEĐUNARODNE REAKCIJE

Na obnovljeni sukob reagirale su Turska, Rusija, SAD, kao i zvaničnici Europske unije. Turska, koja je tradicionalni saveznik Azerbejdžana, odmah je osudila Armeniju, optuživši je da je “najveća prijetnja miru u regiji”. Turski predsjednik Erdogan obećao je svom savezniku i dalje pružati potporu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, čija se zemlja smatra saveznicom Armenije, razgovarao je u nedjelju s armenskim premijerom. Prema medijskim izvještajima, Rusija je iskazala ozbiljnu zabrinutost zbog aktuelne situacije te pozvala na prekid vatre i poduzimanje potrebnih koraka kako bi se spriječila daljnja eskalacija sukoba.

Reagirali su i šef europske diplomatije Josep Borrell te predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Obojica su pozivala da se vojne akcije hitno prekinu te da se dvije sukobljene strane vrate pregovorima. Na pregovore poziva i Iran, koji nudi i svoje posredovanje.

(Slobodna Bosna)

Dodik svratio do Doboja, ali nije nešto dobar: “RS traži nazad ono što je dobila u Dejtonu”

Ameba koja “jede mozak” u vodovodu 8 gradova, prva preminula žrtva 6-godišnjak