in

Zimska depresija je na pragu: Kako je savladati u vrijeme korone

Zimska depresija je sama po sebi vrlo teška, no psiholozi širom svijeta upozoravaju kako bi pandemija koronavirusa, karantin i stres mogli dodatno zakomplikovati situaciju. Ko je najugroženiji i kako se nositi s ovim problemom?

“Novo normalno” donosi promjene u svakodnevnim odnosima s ljudima: manjak kontakta, više vremena u kući, usamljenost… Prema riječima stručnjaka, održavanje društvene distance moglo bi dodatno otežati problem s kojim se bori veliki broj ljudi – sezonski afektivni poremećaj ili zimsku depresiju.

“Zimska depresija se povezuje prvenstveno s godišnjim dobom, odnosno manjom količinom sunčeve svjetlosti i najčešće rezultira pospanošću i općim neraspoloženjem. Karakteristični simptomi uključuju umor, gubitak interesovanja za uobičajene aktivnosti, promjenu apetita i potrebu za pojačanim unosom ugljikohidrata, što nerijetko utječe i na promjenu težine, slabu koncentraciju i razdražljivost, produženo spavanje i san koji ne okrepljuje, potrebu za osamljivanjem, pad libida…”, govori psiholohinja Senka Čimpo, piše Klix.

Dodaje kako zbog nedostatka sunčeve svjetlosti neurotransmiteri koji su odgovorni za lučenje hormona raspoloženja (melatonin i seratonin) luče u manjoj količini te je ključno izlagati se dnevnoj sunčevoj svjetlosti u što većoj mjeri i boraviti na otvorenom u prirodi. Pored toga, san i zdrava ishrana uz kvalitetne kontakte i druženje su značajni u suočavanju s ovim poremećajem.

“U konktekstu pandemije i zaštitnih mjera s jedne te suočavanjem sa sezonskim afektivnim poremećajem s druge strane, najznačajniji su boravak u prirodi i na otvorenom, uz zdrave životne navike, prije svega spavanja i ishrane. To znači planiranje pauza s boravkom na otvorenom i izlaganje sunčevoj svjetlosti. Ono o čemu se u novonastalom kontekstu mora voditi računa jeste druženje i kvalitetno provedeno vrijeme, ali sada uz mjere zaštite ili putem video i drugih poziva kada drugačije nije moguće”, kaže naša sagovornica.

Stručnjaci predlažu da se, ako se ne želite izlagati riziku zaraze infekcijom prilikom druženja s manjim grupama ljudi, počnete baviti trčanjem ili praktikujete duže šetnje.

U ovakvom periodu posebno je važno normalizovati odlazak psihologu. Od početka pandemije otvoreno je nekoliko telefonskih linija preko kojih građani BiH mogu komunicirati s raznim savjetovalištima. Osim toga, neki psiholozi su se također prilagodili situaciji te su dostupni za telefonske i videopozive.

Otkako je u svijetu proglašena pandemija koronavirusa, posjete i pozivi psiholozima su se povećali, govori Čimpo.

“Pozivi i posjete psihologu su se u periodu od početka pandemije razlikovali u odnosu na poteškoće s kojima se pojedinci suočavaju, ali i specifične prilike u kojima su se našli u odnosu na mjere i promijenjene okolnosti. Tako neki ljudi nisu imali priliku da nastave već započeti tretman zbog nedostatka vremena i privatnosti s obzirom na to da je jedno vrijeme bilo moguće podršku dobiti samo online ili putem telefona. S druge strane, jedan broj pojedinaca i porodica je imao potrebu potražiti podršku upravo zbog suočavanja sa stresnim periodom, usklađivanja uloga, razvojnih faza djece, straha od bolesti, ali i gubitaka”, govori Čimpo.

Najrizičnije skupine su ujedno i one koje na psihičkom nivou najteže podnose novonastalu situaciju – ljudi treće životne dobi. U većini slučajeva su već narušeno zdravlje i usamljenost dodatno pogoršani nakon proglašenja pandemije koronavirusa.

“Neophodno je koliko god je to moguće u skladu s mjerama zaštite i pojedinačnim prilikama provesti kvaliteto zajedničko vrijeme, potaknuti ih na kretanje i boravak u prirodi, sadržajnu svakodnevnicu i funkcioniranje. Onda kada nisu mogući direktni kontakti s djecom, unucima i ostalim bliskim ljudima, neophodno je posvetiti vrijeme komunikaciji putem telefona i ostalih aplikacija, uključiti ih u život i odrastanje njihovih najbližih na način da dobiju crteže, snimke ili fotografije”, kaže psihologinja.

Zamolite ih za savjet, dajte im priliku da vas podrže i podučavaju. Naprimjer, zatražite im recept ili uputu kako da njihova poznata i ukusna jela napravite sami.

“Razmislite o bilo kojim aktivnostima koje ne zahtijevaju fizički kontakt, a povezuju nas kroz zajedničke aktivnosti, porodične vrijednosti i tradiciju. Naravno, važno je naglasiti i direktnu podršku u nabavkama hrane, lijekova, plaćanja računa ili bilo čega što nisu u mogućnosti uraditi sami”, govori.

U grupi koja teže podnosi novonastalu situaciju su i oni koji već nekoliko mjeseci rade od kuće. Dugotrajan boravak u zatvorenom i izolacija mogu negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje.

“Neodustajanje od dnevne rutine je dobar osnov za lakše nošenje s novonastalom situacijom, a to znači ritam spavanja i obroka u uobičajeno vrijeme, tačno određeno i odvojeno vrijeme za rad i ostale aktivnosti koliko god je to moguće, kvalitetno provedeno slobodno vrijeme, po mogućnosti u aktivnostima koje ne uključuju boravak pred ekranima i različitim uređajima. Značajno je obratiti pažnju na zdravu ishranu, dovoljno sna i kretanja, fizičkih aktivnosti i boravka u prirodi”, predlaže Čimpo.

Osim toga, potrudite se redovno i dovoljno komunicirati s ukućanima, ali se nemojte libiti da pozovete stručnjaka onda kada mislite da je to neophodno.

Važno je znati: Sasvim je normalno osjećati se anksiozno, bezvoljno i razdraženo. Pandemija je kod mnogih izazvala pojavu depresije i pojačanu anksioznost, a mjere fizičke distance i izolacije nisu zdrave za našu psihu, jer nismo navikli biti odvojeni od drugih ljudi.

Stoga redovno komunicirajte s prijateljima i porodicom, ugodite sami sebi i ne libite se razgovarati sa stručnjacima. Kad god imate priliku – prošetajte ili otiđite na izlet (uz pridržavanje fizičke distance).

Na koncu, potrudite se da jedete zdravo. Frižider napunite zdravim namirnicama, pogotovo onima koje potiču dobro raspoloženje i energiju (špinat, kompleksni ugljikohidrati, žitarice…). Pijte dovoljno vode i potrudite se stabilizovati raspored spavanja. Izbjegavajte kofein i alkohol što je više moguće.

Dobojska policija u nevjerici! Pa ovakve prevare imaju samo u filmovima: Ženu lagao da je ministar, pa od nje uzeo 50.000 maraka!

“Danas sam prvi put kupila kaput”: Priča djevojke iz Vranja dotakla je, ali i opomenula mnoge