in ,

BiH nabavlja četiri lijeka za koronavirus, hoće li nam oni biti spas?

Farmaceutske kuće ograđuju se od učinkovitosti lijekova koje proizvode u borbi protiv koronavirusa. 

Bosna i Hercegovina kao i druge države svijeta nabavit će remdesivir, hidroksiklorokin, kaletru i interferon beta – lijekove za koje se smatra da pomažu u liječenju koronavirsa u nadi da će se isti pokazati efikasnim i sigurnim.

Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je 18. marta ove godine međunarodno kliničko istraživanje pod nazivom “Solidarnost”.

“Riječ je o obimnoj međunarodnoj studiji na osnovu koje ćemo dobiti jasne podatke o najučinkovitijim tretmanima u liječenju. Studija nudi pojednostavljene liječničke procedure kako bi u njoj mogle učestvovati i najopterećenije bolnice”, pojašnjava Victor Olsavszky, šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

“Studija ‘Solidarnost’ istražit će četiri različita lijeka ili kombinaciju lijekova – remdesivir, kombinaciju lijekova lopinavir i ritonavir, dva lijeka plus interferon beta i klorokvin. Uporedit će se njihova efikasnost s onim što se naziva ‘standardom njege’ koji se danas primjenjuje u bolnicama u tretiranju Covida-19”, nastavlja Olsavszky.

U studiji za sada učestvuju: Argentina, Bahrein, Kanada, Francuska, Iran, Norveška, Južna Afrika, Španija, Švicarska i Tajland.

Zehra Dizdarević, specijalista iz oblasti alergologije i pneumoftiziologije, smatra da je u ovom trenutku rizično govoriti o primjeni navedenih lijekova.

“Još uvijek ne postoji zvanični naučni stav o primjeni ovih lijekova u borbi protiv koronavirusa. U BiH ne postoji institucija za klinička istraživanja i zato je neophodno sačekati svjetsku potvrdu učinkovitosti ovih lijekova. Vakcina ne postoji, antitijela također. Upotrebljavati neki lijek, a ne znati njegove neželjene efekte veoma je rizično”, kaže Dizdarević.

“Iz straha, ljudi će željeti početi uzimati ove lijekove. Kao ljekar napominjem da ne treba širiti paniku. Ovo će proći. Pridržavajmo se preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Moramo se ponašati odgovorno kako prema sebi, tako i prema sredini u kojoj živimo i u kojoj se krećemo. I dalje smatram da je najvažnije testirati, testirati i testirati”, dodaje Dizdarević.

Bosna i Hercegovina je ipak iskazala potrebu za nabavkom spomenutih lijekova. Niti jedan od sagovornika nije želio odgovoriti na osnovu čije preporuke BiH u ovom trenutku nabavlja lijekove čija sigurnost i efikasnost u liječenju koronavirusa još uvijek nije dokazana.

“Izvještaji liječnika iz Kine i Francuske govore kako hidroksiklorokin u kombinaciji s azitromicinom može pomoći pacijentima. Studiju su naučnici odbacili jer nije sadržavala odgovarajuću kontrolnu skupinu”, piše The New York Times.

“Njujorška korporacija za zdravlje i bolnice koja upravlja svojim javnim bolnicama savjetuje, ali ne zahtijeva da liječnici koriste hidroksiklorokin na temelju istraživanja koja su pokazala da je njegovom upotrebom ublažen kašalj i groznica kod dva pacijenta koji su imali blage simptome bolesti”, obrazlaže Katz, a prenosi NY Times.

Ljekari “Northwella” i “Mount Sinaia” također koriste hidroksiklorokin, istražio je NY Times.

“Gotovo od prvog dana koristimo hidroksiklorokin i azitromicin. Rezultati su nejasni. Pokušavamo sve, ali ne mogu tvrditi da je neko ozdravio nakon ove terapije”, rekao je Adhi Sharma, šef medicinskog osoblja “Mount Sinai” centra za NY Times.

I dok učestvuju u kliničkim istraživanjima, farmaceutske kuće ograđuju se od učinkovitosti lijekova koje proizvode u borbi protiv koronavirusa. Tako je na njihovim zvaničnim stranicama vidljiva napomena da doziranje i način primjene lijekova ovisi isključivo o ljekarima.

Jesu li se zaposlenici bolnice u Goraždu zarazili posredstvom medicinskog otpada?

ArcelorMittal Zenica danas vratio 300 radnika kući zbog zaposlenice i njenog muža