Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice porasle više od 9 posto, što je njihov najveći sedmični rast od juna, a posljedica je smanjenje proizvodnje u Meksičkom zalivu i Norveškoj.
Cijena barela na londonskom tržištu prošle sedmice je skočila 9,1 posto, na 42,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 9,6 posto, na 40,60 dolara.
To je prvi rast cijena nafte u posljednje tri sedmice i najveći sedmični skok od juna, a posljedica je zatvaranja proizvodnje u Meksičkom zalivu u očekivanju uragana Delta i smanjene ponude iz Norveške.
U Meksičkom je zalivu zatvorena proizvodnja od oko 1,67 miliona barela dnevno, ili 92 posto ukupne proizvodnje nafte, najviše od 2005. kada je to područje poharao uragan Katrina.
Smanjena je i ponuda iz Norveške, zbog štrajka naftnih radnika. No u petak su sindikati i čelnici naftnih kompanija postigli dogovor o platama pa je desetodnevni štrajk završen.
„Jedan od razloga rasta cijena nafte nestao je u petak, kada je objavljeno da će naftni radnici u Norveškoj prekinuti štrajk”, kazao je Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.
A da nakon te vijesti u petak cijene nafte nisu pale više od 1 posto, njihov rast na sedmičnom nivou bio bi veći od 10 posto.
Koronavirus i dalje prijeti
Podršku cenama pruža i nada ulagača u dodatne fiskalne poticajne mjere u SAD-u, što bi moglo podržati potražnju.
S druge strane, cijene nafte pritišće nepopustljivo širenje koronavirusa u svijetu, zbog čega je sve jasnije da će oporavak svjetske ekonomije, a time i potražnje za naftom, biti sporiji nego što su se ulagači nadali.
(Hina.hr)