Istraživanje pokazalo: Ovo je najomraženiji narod u Srbiji. Ne, nisu Bošnjaci, o njima je mišljenje zapanjujuće

Hrvati imaju status najomraženijeg naroda u Srbiji, pokazalo je istraživanje agencije Faktor plus koje je danas objavio Blic. Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), jedine političke stranke vojvođanskih Hrvata, ovo istraživanje vidi kao posljedicu antihrvatskih stajališta velikog broja predstavnika vlasti u Srbiji.




“Na vrhu ljestvice najomraženijih naroda u Srba su Hrvati. Čak 45 posto ispitanika izjasnilo se negativno kada su u pitanju građani zemlje s kojom graničimo. Odmah za Hrvatskom, na listi naroda koje negativno ocjenjujemo su Albanci”, navodi se u tekstu kojim se objašnjavaju rezultati istraživanja.

O Albancima se negativno izjasnilo 33 posto ispitanika, a čak 68 posto Albanaca najnegativnije vidi Srbe, navodi se u studiji koju je prenio Blic.

List je objavio i da je istraživanje agencije Faktor plus pokazalo da 43 posto ispitanika najpozitivnije mišljenje ima o Grcima, a pozitivno mišljenje Srbi imaju i o Crnogorcima, Mađarima, kao i Bošnjacima.

Žigmanov: Ovo istraživanje je potvrdilo ono što sam isticao

“Hrvati imaju status najomraženijeg naroda u Srbiji! To je posljedica kontinuirano negativnih stajališta u prostoru javnosti, koji najviše generiraju predstavnici vlasti… Djelovati ne samo u području politike u ovakvim uvjetima izuzetno je teško”, naveo je tim povodom na Twitteru Žigmanov.




“Ovo istraživanje je, nažalost, potvrdilo ono što sam kao politički prvak u proteklih godinu dana isticao – spram Hrvata u Srbiji su najrašireniji negativni stavovi i stereotipi. To je posljedica snažnih i učestalih antihrvatskih sadržaja u izjavama relativno velikog broja predstavnika najviših razina vlasti u Srbiji”, obrazložio je predsjednik DSHV-a.

Kako je istaknuo, gotovo da je poželjno u političkom diskursu negativno etiketirati osobe, događaje i procese u Hrvatskoj, a antihrvatsko raspoloženje za posljedicu kod ovdašnjih Hrvata ima strah, nesigurnost i nespremnost na sudjelovanje u životu zajednice.

“Jesenas je broj upisane djece u prve razrede bio za trećinu manji u odnosu na prethodnu godinu. Ovoga bi trebala biti svjesna i Hrvatska, koja bi morala osnažiti i obogatiti programe podrške našim nastojanjima”, zaključio je Žigmanov.