Kako će se odvijati potrošnja 300 miliona eura pomoći EU za Bosnu i Hercegovinu?

Evropska unija odobrila je paket od 3,3 milijarde eura pomoći za regiju u borbi protiv korona virusa, a osim toga u budućnosti se planira veliki investicijski paket za razvoj privatnog sektora, infrastukturne projekte, digitalizaciju, projekte očuvanja okoliša i socijalna ulaganja.

Za Bosnu i Hercegovinu, osim pomoći u vidu medicinske opreme, izdvojeno je više od 300 miliona eura sredstava za ublažavanje socijalnih i ekonomskih posljedica epidemije.

Potrošnja svih ovih sredstava bit će pažljivo nadgledana, poručuju iz EU, a redovno će evropska tijela vršiti revzije o utrošku novca.

Radi se o bespovratnim sredstvima za projekte usmjerene prema poljoprivrednicima, malim i srednjim preduzećima i zajmove koji će podrazumijevati i provođenje određenih reformi.

Tako će makrofinansijska pomoć u iznosu od 250 miliona eura biti pružena u obliku zajmova pod vrlo povoljnim uvjetima, rečeno je za Al Jazeeru iz Delegacije Evropske unije u BiH, a ona će se nadovezati na Instrument brze pomoći Međunarodnog monetarnog fonda putem kojeg je BiH odobreno približno 330 miliona eura kredita. Međutim, ta sredstva se trenutno nalaze u Centralnoj banci BiH, jer Vijeće ministara BiH još nije donijelo odluku o njihovom povlačenju.

“Sredstvima Evropske unije doprinijet će se jačanju makroekonomske stabilnosti i stvaranju prostora za usmjeravanje javnih resursa kako na hitnu podršku tako i na socioekonomski oporavak nakon pandemije”, kažu iz Delegacije EU.

Ona će biti isplaćena u dvije tranše. Prva tranša će se isplatiti bezuvjetno čim se paket finalizira, a druga tranša podliježe ispunjenju nekoliko uvjeta koji se odnose na provođenje socijalno-ekonomskih reformi, a koje će biti dogovorene između BiH i Evropske komisije.

Fondovi makrofinancijske pomoći ostat će dostupni za korištenje jednu godinu nakon što EU odobri paket pomoći, odnosno do maja 2021. godine.

Pomoć kroz projekte

Kroz IPA fondove, predpristupnu pomoć za one zemlje koje su na putu ka članstvu u EU, biti osigurano 73,5 miliona eura, a naglasak je na direktnoj podršci malim i srednjim preduzećima u sektorima koji su najviše pogođeni.

Tako će 10 miliona eura biti dostupno za poljoprivrednike i sektore koji su teško pogođeni mjerama i širenjem korona virusa, kao što su metalna i drvna industrija te turizam, a također će uključitvati i pomoć za mlade i žene.

Skoro 15 miliona eura bespovratnih sredstava bit će osigurano kroz drugi program, i to za poljoprivrednike, poljoprivredno-prehrambena preduzeća i stanovništvo iz ruralnih krajeva.

Program EU4SMEE će osigurati 14 miliona eura bespovratnih sredstava malim i srednjim preduzećima, a planirano je i da se kroz program EU4Trade osigura šest miliona eura za nadogradnju regulatornih i proceduralnih okvira za trgovinu robom i uslugama te prava intelektualnog vlasništva.

“IPA fondovi podliježu dostupnosti i konsultacijama s vlastima BiH. Blisko surađujemo sa vlastima BiH i implementacijskim partnerima kako bismo osigurali da se pomoć pruži pravodobno i da je prilagođena potrebama zemlje”, kažu iz Delegacije EU.

Desetine hiljada otkaza

U entitetu Federacija BiH je prema podacima Porezne uprave do 28. aprila otkaze dobilo gotovo 24.500 radnika, a Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine upozorava da je ta brojka čak veća i od 35.000.

U drugom entitetu, Republici Srpskoj, su od početka krize izazvane korona virusom pa do kraja aprila bez posla ostala 2.403 radnika, prema podacima koje je iznio premijer Radovan Višković.

Oba entiteta donosila su i zakonske mjere za pomoć kompanijama i radnicima, ali poslodavci i opozicija nisu zadovoljni ponuđenim rješenjima.

Ostale zemlje koje su obuhvaćene paketom od 3,3 milijarde pomoći su Albanija, kojoj će biti upućeno 180 miliona eura, dok će pomoć za Gruziju iznositi 150 milion eura, za Jordan 200 miliona, Kosovo 100 miliona, Moldaviju 100 miliona, Crnu Goru 60 miliona, Sjevernu Makedoniju 160 miliona za Tunis 600 miliona eura.

Najveća pomoć bit će upućena Ukrajini, a iznosit će 1,2 milijarde eura.