Kako je Donald Trump promijenio svijet: Najkontroverzniji predsjednik u historiji stvarao je haos gdje god da je stigao

Globus Posljednje

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država nije samo lider svoje zemlje, već vjerovatno najmoćnija osoba u svijetu. Ono što on radi mijenja živote za sve nas, a izuzetak od toga nije ni Donald Trump.

Kako je on do sada uticao na promjene u svijetu?

Trump stalno ponavlja da su SAD “najveća zemlja u svijetu”, ali prema nedavnoj anketi Istraživačkog centra “Pju” sprovedenoj u 13 zemalja, on nije uradio mnogo toga da poboljša svoj imidž na međunarodnoj sceni, piše BBC.

U mnogim evropskih zemljama procenat stanovnika koji imaju pozitivan stav prema Americi najniži je za skoro 20 godina. U Britaniji je 41 posto imalo pozitivne poglede, dok su u Francuskoj 31 posto, najniži od 2003, a u Njemačkoj svega 26 posto.

Veliku ulogu u tome odigrao je američki pristup pandemiji koronavirusa – svega 15 posto anketiranih u julu i avgustu smatralo je da su SAD dobro odgovorile na zdravstvenu krizu.

KLIMATSKE PROMJENE – KORAK NAZAD

Teško je zaključiti šta Trump misli o klimatskim promjenama, jer ih nekad naziva “skupom prevarom”, a nekad “ozbiljnom temom koja mi je veoma važna”.

Ono što je jasno je da je za prvih šest mjeseci u kancelariji objavio da se SAD povlače iz Pariskog klimatskog sporazuma, koji obavezuje skoro 200 zemalja da drže porast globalne temperature ispod dva stepena Celzijusovih. Trump se povukao iz sporazuma tvrdeći da će on “zatvoriti američke proizvođače prekomjernim regulatornim restrikcijama”.

SAD su, podsjeća BBC, drugi najveći emiter štetnih gasova nakon Kine i istraživači su upozorili da će možda biti nemoguće držati globalno zagrevanje pod kontrolom ukoliko Trump bude ponovo izabran za predsjednika. On je do sada uklonio niz regulacija oko zagađenja kako bi smanjio troškove proizvodnje ugljena, nafte i gasa.

Ipak, nekoliko američkih rudnika se zatvorilo, zbog jeftinijeg prirodnog gasa i državnih napora da podrže obnovljive izvore energije. Vladini podaci pokazuju da su obnovljivi izvori u SAD generisali više energije od ugljena u 2019, prvi put nakon više od 130 godina.

Zvanični datum izlaska SAD iz Pariskog sporazuma je 4. novembar, dan nakon izbora, a Trumpov rival Joe Biden je obećao povratak u pakt ukoliko pobijedi.

Strahovi da će američko povlačenje iz sporazuma izazvati domino efekat na međunarodnom planu nisu se ostvarili, iako neki posmatrači smatraju da je olakšalo put Brazilu i Saudijskoj Arabiji da blokiraju napredak na polju smanjenja emisije štetnih gasova.

ZATVORENE GRANICE – ZA NEKE

Trump je svega sedam dana nakon inauguracije zatvorio američke granice za putnike iz sedam većinski muslimanskih zemalja. Trenutno je 13 država pod strogim putničkih restrikcijama.

Broj stranaca koji žive u SAD bio je za tri posto veći prošle godine nego 2016, kad je predsjednik bio Barack Obama. Ali, promijenila se njihova slika. Procenat američkih stanovnika rođen u Meksiku postepeno je opao pod Trumpom, dok se povećao broj onih koji su došli iz drugih zemalja Latinske Amerike i Kariba.

Došlo je i do ograničenja broja viza kojima se omogućava trajno boravište u SAD, posebno za rođake onih koji već žive u zemlji.

Tu je i čuveni Trumpov “veliki, lijepi zid” koji je obećao da će podići na granici s Mekiskom. Američka carinska služba je sredinom oktobra rekla da je do sada izgrađeno 600 kilometara zida, kojim su skoro u potpunosti zamijenjene već postojeća barijere.

Ipak, broj imiganata pritvorenih na američko-meksičkoj granici bio je 2019. na najvišem nivou za 12 godina, a više od polovine su činile porodice iz Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora koje su siromaštvo i nasilje u rodnim zemljama natjerale da potraže nov život na drugom mjestu.

SAD su u fiskalnoj 2016. godini primile skoro 85.000 izbeglica, a broj je sljedeće godine opao na 54.000. Sljedeće godine maksimalan broj bit će 15.000 ljudi, najmanji otkako je osamdesetih lansiran izbjeglički program.

“LAŽNE VESTI”

– Mislim da je jedan od najvećih izraza koje sam smislio “lažna” (vijest) – rekao je Trump u intervjuu 2017.

Iako on nije, kako kaže, izmislio termin “lažne vijesti”, pravedno je reći da ga je popularizovao, ukazuje BBC.

Prema podacima Factba.se, on je tu frazu upotrijebio 2.000 puta od prvog “tvita” u decembru 2016. Ako danas na Googleu pretražite “lažne veijsti”, dobit ćete preko milijardu rezultata iz čitavog svijeta.

Trump je često koristio taj termin da napada medije sa kojima se ne slaže, a “primio” se i kod lidera na Tajlandu, Filipinima, Saudijskoj Arabiji, Bahreinu i drugde, a neki su koristili navodno širenje “lažnih vijesti” da opravdaju represiju i gonjenje opozicije i novinara.

“BESKONAČNI” RATOVI I BLISKOISTOČNI SPORAZUM

Trump je u februaru 2019, u govoru o stanju nacije, obećao da će povući američke trupe iz Sirije, navodeći da “velike nacije ne biju beskonačne ratove”. Ali, odlučio je da zadrži 500 vojnika u Siriji da zaštite naftna nalazišta, a tu je i naslijeđeno američko prisustvo u Afganistanu, donekle Iraku i Siriji.

Američke snage su i dalje tamo gdje su bile kad je Trump ušao u kancelariju, ukazuje BBC.

Trump je također 2018. premjestio američku ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalem, koji je priznao za izraelsku prijestolnicu.

Prošlog mjeseca je pozdravio priključenje Bahreina historijskom mirovnom sporazumu između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela kojim su normalizovani odnosi, a kojem je Trump posredovao mjesec dana ranije, u avgustu.

To je možda najznačajnije diplomatsko postignuće Trumpove administracije. Dvije zalivske države su tek treća i četvrta arapska nacija na Bliskom istoku koje su prepoznale Izrael od proglašenja nezavisnosti 1948.

UJMETNOST SKLAPANJA (TRGOVINSKIH) UGOVORA

Prvog dana u kancelariji Trump je izašao iz Obaminog Transpacifičkog partnerstva, nazivajući ga “užasnim”, što je najviše koristilo Kini koja je na sporazum gledala kao pokušaj da se umanji uticaj SAD u azijsko-pacifičkom regionu.

Trump je također želio da zamijeni “možda najgori ikad trgovinski” Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) sa novim, što se dogodilo u septembru 2018, kad je potpisan Sporazum između SAD, Meksika i Kanade (USMCA), koji je stupio na snagu prošlog jula. Mnogo toga je ostalo isto, navodi BBC, ali su pooštrene odredbe o radu i pravila o nabavci dijelova za automobile.

Trump je, u stvari, fokusiran na američku dobit iz svjetske trgovine, a posljedica toga je trgovinski rat sa Kinom, tokom kojeg su dvije najveće svjetske ekonomije nametnule jedna drugoj tarife vredne stotine milijardi dolara. To je donijelo glavobolje američkim uzgajivačima soje i tehnološkoj i automobilskoj industriji.

I Kina je pogođena, jer je njihov biznis preselio proizvodnju u zemlje poput Vijetnama i Kambodže radi smanjenja troškova. Prošle godine je američki trgovinski deficit s Kinom unešto smanjen u odnosu na nivo iz 2016. Ipak, uprkos pandemiji koronavirusa, Amerika i dalje više uvozi nego što izvozi.

(Blic.rs)

Leave your vote