in

Kanada deportuje ratnog zločinca Čedomira Kljajića

On će se suočiti s deportacijom, jer je kao pripadnik policijskih snaga činio ratne zločine u ime samoproglašene “srpske republike BiH”.

Sud u Kanadi utvrdio je da postoje opravdani razlozi za vjerovanje da je Čedomir Čedo Kljajić, nastanjen u Quebecu, bio saučesnik u zločinima protiv čovječnosti koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini tokom agresije, objavio je Institut za istraživanje genocida u Kanadi.

Sudija Saveznog suda Paul Crampton donio je presudu prema kojoj je utvrđeno da je Kljajića kanadskim vlastima lagao o svojoj ulozi u ratu te je na osnovu laži stekao državljanstvo.

On će se suočiti s deportacijom, jer je kao pripadnik policijskih snaga činio ratne zločine u ime samoproglašene “srpske republike BiH”.

Utvrđeno je da je Kljajić od aprila 1992. godine bio na čelu policijskih snaga, koje su, kako se navodi, vršile sistematske napade na nesrpske civile u BiH.

Kako bi 1995. dobio stalno prebivalište u Kanadi, a zatim i državljanstvo četiri godine kasnije, Kljajić je dao lažne informacije o svojoj ratnoj prošlosti.

Tokom ranijeg svjedočenja u okviru okončanog postupka, u kojem nije utvrđivana njegova odgovornost za ratne zločine, već vjerodostojnost informacije koje je ponudio kanadskim vlastima radi dobivanja državljanstva, Kljajić je kazao da je njegova uloga bila da “štiti svoj narod i uspostavi mir”.

Tvrdio je da nije posjećivao koncentracione logore te da je o njima saznao iz medija. Kazao je i da ne posjeduje državljanstvo BiH, već Republike Srbije.

Kljajić, koji je prije rata bio policijski inspektor u Sarajevu, bio je svjedok na suđenju osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, na kojem je utvrđeno da je 1992. obavljao dužnost podseksretara za javnu sigurnost na Vracama u Sarajevu. Istaknuto je da je bio treća osoba po važnosti u MUP-u RS, nakon ministra Miće Stanišića i njegovog zamjenika Stojana Župljanina.

Tokom svjedočenja je kazao da su Srbi početkom devedesetih željeli mir, a da je SDA koristila MUP za “ilegalno naoružavanje”. Suočen s dokumentom koji dokazuje da je intenzivno naoružavanje srpskog stanovništva počelo još 1991. godine, Kljajić je rekao da o tome ne zna ništa, jer je bio izoliran na Vracama. Potvrdio je, međutim, da je formiranje srpskog MUP-a dogovoreno prije nego što su počeli pregovori o Lisabonskom sporazumu, ali tek nakon što ga je tužiteljica suočila s izjavom koju je 2003. godine dao istražiteljima tužilaštva.

Kljajić je u izjavi koju je dao Karadžićevoj odbrani, naveo, između ostalog, da od civilnih organa vlasti u RS nikada nije čuo ništa o planovima za protjerivanje Bošnjaka i Hrvata. Na pitanje tužiteljice je li znao za logore u kojima su vlasti RS držale veliki broj Hrvata i Bošnjaka, rekao je da je znao samo za Manjaču.

Oglasio se i brat Fikreta Hodžića: Kako on kaže, za respiratore je kriva cijela država, svi osim Srebrene maline

Više od pola godine nakon ubistva: Slučaj Lane Bijedić i dalje ostaje potpuna misterija