KOMŠIĆ JE SVE VRIJEME BIO U PRAVU Nakon ovog, sve je izgledniji kraj Dragana Čovića

Zastupnica Sabora Hrvatske i bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić iz stranke Glas kazala je tokom nedavne saborske rasprave o izvještaju premijera Andreja Plankovića kako dvije trećine Hrvata s pravom glasa nije htjelo glasati za Dragana Čovića i HDZBiH, te da je zato izabran Željko Komšić.




Zavjereničke namjere

Pusić je tako, i to na mjestu gdje su izgovorene teške objede protiv BiH, oborila zavjereničke konstrukcije o ulozi Bošnjaka i Islamske zajednice, a koje Hrvatska i HDZBiH ovih dana jeftino podmeću domaćoj i međunarodnoj javnosti.

“Ako je nešto očito iz rezultata izbora u BiH, onda je to da dvije trećine Hrvata s pravom glasa nije htjelo glasovati za Dragana Čovića i da je vrlo vjerojatno zbog toga izabran Željko Komšić”, izjavila je Pusić.

Autoru ovih redaka Pusić je nešto ranije kazala da su Hrvati mogli, da su zaista htjeli, izabrati Čovića. I zaista.

Pokazala je to i ovih dana napravljena analiza zvaničnih izbornih rezultata. Ona je potvrdila da je Čovićeva priča o legitimitetu, ipak, itekako varljiva. Naime, prema navedenoj analizi zvaničnih izbornih rezultata, HDZ BiH ni u jednoj izbornoj jedinici, pa ni u onima s izrazitom hrvatskom većinom, nije dobio više od 30-ak posto podrške!

Naime, od 505.875 Hrvata koji su imali pravo glasa u 12 izbornih jedinica, njih 143.704 su dali svoje povjerenje HDZ-u, što je nešto više od 28 posto podrške! To znači da 362.171 Hrvata u BiH ili nešto više od 70 posto jednostavno nisu htjeli dati podršku čovjeku koji se predstavlja jedinim istinskim zaštitnikom njihovih interesa.

Prepoznajući, očito, Čovićevu i HDZ-ovu politiku kao izuzetno štetne po ukupne interese običnog hrvatskog čovjeka u BiH – od kojih su mnigi izabrali da žele, a ne žale svoju djecu, pa su ih poslali u inozemstvo – bh. Hrvati su se opredijelili za apstinenciju.

Tako je u prvoj izbornoj jedinici na području Bosanske Krajine od 5.073 Hrvata, njih 533 ili 11 posto glasalo za HDZBiH.

Procenutalno najviše glasova dobili su u drugoj izbornoj jedinici koja obuhvata Posavinu, te dijelove Tuzlanskog kantona i Brčko Distrikta, odnosno 14.701 od mogućih skoro 43.000 glasova registriranih birača.

U tuzlanskom kraju i okolici dobili su 17 posto ili 3.451 od skoro 20.000 Hrvata, a u izbornoj jedinici 4, koja obuhvata Banoviće, Kladanj, Živinice Kalesiju…, tek 543 glasova ili 19 posto od ukupno 2.853 hrvatskih žitelja.

Peta izborna jedinica (Doboj-Jug, Tešanj, Maglaj, Žepče, Zavidovići, Zenica i Usora) dala je HDZ-u 10.029 glasova od 36.906 registriranih glasača. U 6. izbornoj jedinici (Kakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Breza) su dobili 1.904 od skoro 7.000 registriranih birača.

U Bosansko-podrinjskom i dijelovima Kantona Sarajevo, to jeste izbornoj jedinici 7, stranka sa sjedištem u Mostaru imala je 1115 glasova ili 14 posto, od mogućih 8.184. S druge strane, u Srednjobosanskom kantonu HDZ je dobio 33.101 glas od skoro 98 hiljada glasača, što je 34 posto.

Najviše glasova u ukupnom zbroju, očekivano, ostvarili su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje su imali 38.591 glas od 118.297 regitsriranih birača, ali je to procentualno oko 33 posto.

Je li (H)Livno, gdje je nekad bilo

Štaviše, u gotovo monoetničkoj zapadnoj Hercegovini, Čovićev tim je osvojio 27.568 glasova ili 29 posto, iako tamo živi više od 93.000 glasača, i 99 posto su Hrvati!

U izbornoj jedinici 11 (Ilijaš, Vogošća, Centar-Sarajevo, Stari Grad-Sarajevo, Novo Sarajevo) HDZ je, razumljivo, osvojio procentualno najmanje glasova ili 12 posto od 9.360 hrvatskih birača.

Posebno je ilustrativan Kantonu 10, odnosno 12. izborna jedinica koja sebe voli nazivati i „Hercegbosanskom županijom“. Čović je upisao tamo 11.007 glasova ili tek 17 posto od čak 64.604 glasova koliko ima registrovanih punoljetnih Hrvata koji su mogli izaći na izbore…

Navedena analiza je vrlo jasna poruka HDZ-u BiH i njihovom lideru Draganu Čoviću kako stoje u hrvatskom narodu, ma koliko mahali zastavom legitimiteta. Ali i Hrvatskoj koja bi konačno trebala prestati manipulirati Hrvatima u BiH i posvetiti se poboljšanju svojeg položaja u okviru zajednice evropskih naroda.

(Faruk Vele/Radiosarajevo.ba)