Otpuštene radnike krediti ne vraćaju

Vijesti

Na koronazakon 1 bilo je dosta primjedbi privrednika, a zamjerke su se najviše odnosile na zastupljenost određenih sektora i činjenice da na sredstva za uplatu doprinosa nisu mogli aplicirati poslodavci koji su otpuštali radnike. Turistički sektor, koji je najviše pogođen za vrijeme pandemije, znatno je zadovoljniji koronazakonom 2. Razlog – bolja komunikacija s Vladom Federacije BiH.

“Imali smo koronazakon za april i maj i poslije toga nije bilo nikakvih informacija te je nakon toga dosta poslodavaca otpustilo svoje radnike. U turizmu je posao bio smanjen za 95 posto i došlo je do masovnog otpuštanja radnika, odnosno oko 90 posto. Meni se desilo da sam otpustio radnika 20. maja i već nisam mogao dobiti novac za taj mjesec”, kaže za naš list Edin Ogrešević, vlasnik putničke agencije MEET BOSNIA d. o. o.

Navodi kako je ovo navelo turističke radnike da se bolje organizuju.

“Oformili smo udruženje i tražili da imamo sastanke s federalnom ministricom Editom Đapo, da vidimo kakvi će nas​ uslovi dočekati. Mi smo se tu pristojno izborili. Ovih 30 miliona u koronazakonu 2 je raspoređeno na one djelatnosti koje smo čak mi i tražili. Dakle, i turistički vodiči, i hoteli i privatni smještaji. Detalje ne znamo koliko će ko dobiti, možemo samo da pretpostavljamo”, naglašava Ogrešević.

Problematičnim smatra to što su informacije od vlasti uvijek išle kasno.

“Ljudi nisu imali hrabrosti da zadrže radnika, da pokušaju održati biznise koji su svakako bili na klimavim nogama. U Kantonu Sarajevo je prije mjesec bio javni poziv za one koji imaju kredit, da Vlada subvencionira kamate. To je vrhunska stvar, ali to ništa nije bilo najavljeno i ko je to mogao znati, pa da bi se smio upustiti”, riječi su Ogreševića.

Nada se da će ovo spasiti ovaj sektor, jer turista nema.

“Ovo malo što ima, to su iz Srbije i Hrvatske, ali to nisu visokobudžetni gosti od kojih se može živjeti. Dobrodošli su, naravno, ali to nisu platiše od kojih živi turizam u BiH”, podvlači on.

U pojedinim granama privrede problemi se ne zaustavljaju na privatnom sektoru, obuhvatili su i javni.

“Od nastupanja krize izazvane pandemijom koronavirusa, došlo je do značajnog smanjenja plate odmah u martu. Do 30 posto su smanjene plaće u sektoru šumarstva, drvne industrije i prerade papira, a u tom prvom udaru ostalo je bez posla odmah 2.500 radnika. Većina ih je imala zaključene ugovore o radu na određeno vrijeme i ono što je karakteristično i za javni i za privatni sektor jeste da se većina radnika zapošljava na određeno, najčešće od jednog do tri mjeseca”, kaže nam predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH Lejla Ćatić.

Ovaj sindikat se trenutno bori da zadrži broj radnika u proizvodnji u nekim šumarstvima.

“Aktuelna su trenutno javna preduzeća Sarajevo-šume i Ze-do šume. Tu su radnici bili uposleni na tri mjeseca, potrebno je raspisati javne oglase, ali u Kantonu Sarajevo imamo zaključak Skupštine kojim se stavlja moratorij na upošljavanje. Ovako neozbiljno shvatanje problema od pojedinih struktura vlasti dovodi u pitanje egzistenciju i dalje zapošljavanje velikog broja radnika. Očekujemo i da Vlada ZDK-a usvoji izmjenu Uredbe o zapošljavanju kako bi se omogućilo produženje ugovora o radu za veliki broj radnika iz sektora proizvodnje”, ističe Ćatić.

 

(Oslobođenje)

Leave your vote