Planina na kojoj nije bilo rata u BiH: Pitoma, raznolika i mjesto s najvećim mrijestilištem opasnih zmija

U naturalnom habitatu je najbolje – opisi su mnogih fotografija Huseina Imširovića koji snima po planinama širom Balkana, ali najviše na planini Konjuh, za koju kaže kako je živi, osjeća, istražuje i kojoj se iznova divi, poznavajući svaki njen vrh, potok, uvalu, pećinu i otkrivajući još nove stijene, vidikovce, jame, pećine.

Istražuje biljke na planini Konjuh, prati životinje, kaže da zna gdje su brlozi medvjeda, gdje je teritorija srndaća u kojoj ga uvijek može i pronaći, gdje su vučije staze, gdje su lokve i bare gdje se divlje svinje valjaju u blatu, stanište gluhana tetrijeba, vrlo rijetke ptice koja obitava u naturalnom habitatu Konjuha, gdje su gnijezda surog orla… Veliki je zaštitnik planine te sarađuje s lovočuvarima i šumarima u borbi protiv šumokradica i lovokradica.

– Želim da simbol Konjuha postane endemska vrsta biljke bosanska perunika ili iris, bijeli ravni bor, koji ima ravan vrh, što ga čini jedinstvenim i posebnim. Naraste do 15-20 metara visine, a upravo radim na tom projektu. Najveće registrirano mrestilište poskoka u Evropi je na lokalitetu Velika Zlača Hambarišta, što je upravo taj dio prirode dodatno zaštitilo, izoliralo i sačuvalo od ljudi pa tu su upravo najljepši i najčišći vodopadi rijeke Oskove – rekao je Imširović za “Avaz”.

Ovdje je smještena i prašuma Studešnica, netaknuta priroda iz koje izvire istoimena rijeka koja napaja grad Banoviće pitkom vodom. Na tom lokalitetu postoje i pećina istog imena i kamena vrata, odnosno luk koji je dar i čudo prirode.

Historija – Rimska kaldrma, koja je otkrivena u dužini od 4 kilometra na Gredi Miljkovac, koja ulazi u dubinu planine od kladanjskog sela Goletići sa prosječnom širinom od 120 centimetara popločanog poluobrađenog kamena. Nekropola “Kuman” u predjelu sela Brdijelji datira iz kasnog srednjeg vijeka, a zbog svoje kulturno-historijske vrijednosti, uvrštena je na preliminarni spisak nacionalnih spomenika. Memorijalni spomenici na prostoru zaštićenog pejzaža odnose se na pojedinačne objekte u formi spomen-obilježja (Memorijalno spomen-obilježje u “Koritima” i Memorijalno spomen-obilježje “Miljkovac”), a svjedoče o ratnim stradanjima iz bliže i dalje prošlosti.

– Konjuh je jedinstvena planina i po tome što se na njoj nije vodio protekli rat, nije zahvaćena ratnim djelovanjima i na njoj nema mina, što je čini jedinom planinom u Bosni i Hercegovini na kojoj se nije vodio rat. Pitoma je i raznolika, ali u određenim godišnjim dobima može biti i opasna, pa čak i u pola ljeta, kada krene iznenadni pljusak pa gromovi počnu rešetati velike visoke borove. Ako se nadjete u toj situaciji na planini, najbolje je da bježite u potoke kako biste izbjegli udare gromova – kaže Imširović. 

 

Najljepši dani s čobanima

Prisjeća se Husein i tradicije čuvanja stoke u planini, koja je duža od jednog stoljeća.

– Ljeti bi se volovi i junci i pokoji konj istjerali u planinu kako ne bi bili cijelo ljeto na jaslama, već kako bi gore jeli planinsku travu – kaže Husein.

Godine 1996. prvi put je otišao u planinu, 20. maja, kad se izgonila stoka, sa svojim ocem. Sjeća se, tada da je bilo 90 grla.

– Čobani bi od maja do septembra čuvali stoku, a ko ima na planini grlo, dužan je odnijeti čobanima hranu za sedam dana. To su najljepši dani djetinjstva – govori Husein.

Raj za “offroad bike” ture

– Moj bazni sport je biciklizam. Konjuh je raj za offroad bike ture i vožnje. Već četvrtu godinu se organizira “Konjuh Adventure” s Biciklističkim klubom Živinice kao organizatorom, u kojem bude oko 80 učesnika. U sklopu vožnje, za dva dana se prijeđe cijeli Konjuh, s konakom i kampom na Paučkom jezeru na 711 metara nadmorske visine na teritoriji općine Kladanj, na jugoistočnoj strani planine, a start i završetak događaja je ispred hotela “Zlača” u Banovićima – govori Imširović.

Konjuh je specifičan i po fioltima stijenama, to je prahistorijsko dno okeana, koje je na nekim mjestima vidljivo na Konjuhu, i danas, usljed pomicanja tektonskih ploča, izašlo je na površinu. 

– U stalnim staništima crnogorične šume na Konjuhu koncentracija negativnih iona je 750 ni po kubnom centimetru. Riječ je o sićušnim, negativno naelektrisanim atomima ili molekulama, koje imaju viška elektrona. Pouzdano se zna da čiste atmosferu od polena, prašine, gljivica, dima od cigareta i drugih zagađivača u zraku. Kada dospiju u tijelo, čiste ga od virusa i bakterija. U krvotoku, negativni ioni izazivaju biohemijsku reakciju koja oslobađa serotonin, a time i poboljšava raspoloženje, oslobađa od stresa i povećava nivo energije u ljudskom tijelu – ističe Imširović.

Šetnja i boravak u prirodi su od izuzetne važnosti za cjelokupno zdravlje.

– Kretanje i tjelesna aktivnost važni su za razvoj svih dobnih skupina. Otiđite u planinu, tu samo dobivate, ništa ne gubite. Trenirajte zdravlje, efekt boravka u prirodi odražava se i na fizičko i na duhovno zdravlje, poboljšava se cirkulacija, jačaju se mišići, srce i pluća. Udišete svjež kisik, osjećate mir, nema buke i zvučnog zagađenja gradova i naseljenih mjesta, koje itekako ima utjecaj na naš um. Luče se hormoni i sreće i zadovoljstva serotonin, dopamin i endorfin. Tijelo se snabdijeva svježim kisikom, koji dolazi do svake ćelije zahvaljujući fizičkom naporu dok se krećete, koji ubrzava cirkulaciju i doprema svjež kisik i hranu u svaku ćeliju – priča Husein.

On voli reći planinarima koje često vodi na planinu, kad se odmaraju na nekim vrhovima Konjuha, kao što su Velike zidine, pokazujući rukom u ovom pravcu “od nas pa do Karpata, odnosno njihovog vrha Tatri u Češkoj, nema ništa veće, više ili u ovom pravcu prema Rumuniji, Transilvanije odnosno južnim Karpatima”.

Husein je i pilot paraglajder tima Tuzla te uveliko radi na otvaranju starta-poletišta na vrhu Zelemboj na 1.160 metara nadmorske visine, koje je veliki potencijal za tu vrstu sporta zbog pozicije na koju pušu istočne komponente vjetra, kojih ima najviše na tom dijelu planine, a startu i paraglajder sportu pogoduju rijetke šume, dijabazne stijene, koja brzo upija sunčevu energiju i oslobađa, odnosno isijava toplotu, koja stvara termičke stubove u kojima piloti paraglajdera, kada uđu u njih, postižu visine, ostaju dugo u zraku te prave prelete sa paraglajderom. Visinska razlika između starta i sletišta je 660 metara visine.

Husein je neko vrijeme živio u inozemstvu, ali se vratio, jer kako kaže, ne može bez domovine, planine i porodice.

– Iako nije najbolje stanje u državi, treba se suočiti sa problemima, a ne bježati od njih – kazao je Husein za “Avaz”, iskazavši odlučnost u svojoj odluci.