Prava istina koja se krije u medijima | Bosanac i sudija Evropskog suda za ljudska prava posramio političare u BiH: Država nema budućnost, sve dok se favorizuju konstitutivni narodi na račun građana




U Bosni i Hercegovini se sistemski krše ljudska prava u oblasti izbornog procesa, što je posljedica Izbornog zakona ali i Ustava BiH, koji nisu osigurali jednako pravo za sve građane da biraju i budu birani.

U više presuda Evropskog suda za ljudska prava naloženo je otklanjanje diskriminatorskih odredbi, napuštanje etničkog modela biranja i uspostava principa da svako ima pravo da bude biran i da bira, pod jednakim uslovima.

Ni jedna od ovih presuda nije provedena zbog čega sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović ističe da će se teško “dosanjati san o BiH kao građanskoj državi, poput većine evropskih” – prenosi Radio Slobodna Evropa.

RSE: Najpoznatija i najstarija od presuda Evropskog suda za ljudska prava je “Sejdić – Finci”, ali tu su i druge presude koje potvrđuju diskriminaciju kojoj su izložene pojedine grupe građana BiH. Možete li, u susret opštim izborima koji će se održati sedmog oktobra, na njih podsjetiti?




Vehabović: Presuda “Sejdić – Finci” je donesena prije devet godina i još nije izvršena, što je žalosna činjenica. U međuvremenu su donesene i presude koje tretiraju druge kategorije građana koji žive u BiH. To su ljudi koji odbijaju da se nacionalno iznose – predmet Azra Zornić, koja se izjašnjava kao građanka i koja nije mogla da se kandiduje za Dom naroda ili za Predsjedništvo BiH. Zatim presuda u predmetu Ilijas Pilav koji se kandidovao kao Bošnjak iz Republike Srpske za člana Predsjedništva BiH.

To znači da pored nacionalnih manjina, pored ljudi koji se odbijaju bilo kako nacionalno izjasniti (nisu pripadnici ni nacionalnih manjina, ni konstitutivnih naroda, prim. aut.) očigledna je diskriminacija i konstitutivnih naroda ukoliko dolaze sa “pogrešne teritorije”.

Sve skupa znači da je više od polovine stanovnika BiH diskriminirano u izbornom procesu. Onemogućeno je da se za Predsjedništvo kandiduju Srbi iz Federacije, odnosno Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske, čime je narušena jednakost u kandidovanju. Tu imamo milion varijacija na istu temu, ali je ogroman procenat građana diskriminiran ukoliko odluče da se uključe u aktivan politički život. U BiH se sve svodi na izborne jedinice koje su etnički omeđene. To je problem koji je istovremeno prepreka da se presude izvrše.

RSE: Da li se iz presuda može iščitati da u BiH postoji etnički model u izbornom procesu te da je ova država još daleko od građanskog modela?




Vehabović: Upravo tako. Sve dok se favorizuju konstitutivni narodi na račun građana, ne vidim budućnost Bosne i Hercegovine kao demokratske države. Ako se stvari svode samo na etničko prebrojavanje, onda se neće doći do građanskog principa jer će uvijek postojati strah konstitutivnih naroda koji su u manjini, prije svega Hrvata ali i Srba, da će ih preglasati Bošnjaci koji su prema posljednjem popisu natpolovična većina stanovništva.

Uvijek će postojati taj strah i bojim se da upravo zbog toga teško ćemo dosanjati san o BiH kao građanskoj državi, poput većina evropskih država. S druge strane, razumijem i strah konstitutivnih naroda da o nekim pitanjima mogu biti preglasani, ali za to postoje Domovi naroda i postoji mogućnost da se te stvari rješavaju pred domovima naroda. To je razumno rješenje koje može zastaviti one zakone koji duboko zadiru u etnička ili grupna prava konstitutivnih naroda. To mogu da shvatim kao specifičnost BiH ali ne mogu da shvatim odupiranje stvaranju demokratske države uz određene garancije o kojim sam govorio.

​RSE: Suprotno tome, zadržavaju se diskriminatorske odredbe i u Ustavu BiH i u Izbornom zakonu.

Vehabović: Oni kojim je cilj da ostanu na vlasti rade to pod svaku cijenu – i pod cijenu diskriminacije i pod cijenu, na neki način, ugnjetavanja onih kojih je manje. Tako da se konstitutivni narodi, ma koliko malobrojni ili mnogobrojni bili, ponašaju po istoj matrici. Tamo gdje su većina uskraćuju pravo onim koji su u manjini, koji opet, posebno ako nisu pripadnici konstitutivnih naroda su nezadovoljni i traže zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. I to je jedan krug koji ne vodi nigdje.

U suštini, ono što se može prepoznati je da ne postoji demokratska svijest onih koji vode Bosnu i Hercegovinu ili predvode političke stranke, da državu treba gurati naprijed a ne vući je nazad u 19. stoljeće kao što se sada dešava i buditi nacionalnu svijest kao što je tada bilo.




​RSE: Još jedan predmet bi se mogao uskoro naći pred Evropskim sudom za ljudska prava. Naime, Svetozar Pudarić se žalio Ustavnom sudu BiH zbog toga što je odbijena njegova kandidatura kao nezavisnog kandidat za člana Predsjedništva BiH, s obzirom da je Srbin a živi na području Federacije BiH. Ustavni sud je odbacio njegovu apelaciju kao nedopuštenu.

Vehabović: Znam za tu odluku i to je ono što sam na početku rekao, da postoji mnogo varijacija na istu temu. Ne samo da se diskriminiraju ljudi koji su nacionalne manjine, nego i pripadnici konstitutivnih naroda. Neću ulaziti u to kakav bi mogao biti ishod. Gospodin Pudarić, kao i svako drugi koji se nađe u sličnoj situaciji, ima pravo da se obrati Sudu za ljudska prava, koji će donijeti presudu.

Što se tiče odluke Ustavnog suda BiH, ako predmet dođe do nas, Evropski sud će se baviti i time da li je bh. Ustavni sud trebao apelaciju odbaciti ili meritorno riješiti. Bio je sličan predmet Ilijasa Pilava, koji se našao pred Evropskim sudom a prethodno je Ustavni sud BiH odlučio drugačije, odbio je apelanta. Sve ćemo vidjeti ako predmet dođe pred sudije Evropskog suda za ljudska prava.​

​RSE: Ipak, moramo podsjetiti da se presude Evropskog suda ne provode. Kakav je Vaš komentar?




Vehabović: To je tačno ali ta generalna ocjena ne stoji u odnosu na druge predmete. Sve presude protiv Bosne i Hercegovine, a ima ih značajan broj, izvršene su osim ovih koji se tiču izborne diskriminacije. Ali, vjerujte da je pitanje vremena kada će se i one izvršiti. BiH ih mora izvršiti.

Drugo je pitanje što sada neki nastoje promijeniti red prioriteta i čini se da su u tome uspjeli.

Kroz presudu Ustavnog suda BiH, u predmetu Božo Ljubić, nametnuto je rješavanje statusa hrvatskog naroda a ne rješavanje statusa svih građana BiH. Jer ovo o čemu sam govorio je čitav set problema koji se tiču iste teme – izbornog procesa i diskriminacije u tom procesu. Bilo da se radi o nacionalnim manjinama, o ljudima koji ne žele da se nacionalno izjasne, o konstitutivnim narodima. Kroz rješavanje tog seta pitanja i pitanja koje je pokrenuo gospodin Ljubić, ova problematika bi bila riješena.

Odluka Ustavnog suda BiH prepreka izborima?




Očigledno da je pravi cilj bio zamjena prioriteta – da se prvo rješava pitanje koje se tiče samo jednog naroda pa da se onda, sa tih polaznih osnova, rješavaju sva druga otvorena pitanja iz ove oblasti.