Puhalo: “Evo šta u udžbeniku historije za osnovne škole u RS-u piše o padu Srebrenice 1995. godine”

Režim Milorada Dodika u manjem bh. entitetu sistemski i uporno već dugi niz godina negira presude međunarodnih sudova koji su nesumnjivo utvrdili postojanje genocidnog plana i njegovo izvršenje u julu 1995. godine u Srebrenici.

Isto to čini i režim Aleksandra Vučića u Srbiji, što se potvrdilo prije nekoliko dana kada je policija zaštitila mural ratnog zločinca Ratka Mladića i nije dozvolila njegovo uklanjanje.

Podršku za takvo djelovanje i manji bh. entitet i susjedna Srbija imaju od Rusije.

Dokle ide negiranje genocida u Srebrenici, odnosno nastojanje da se zaustavi sjećanje na genocid i “prodiranje” istine o genocidu u kolektivno pamćenje govori primjer udžbenika za historiju za devete razrede osnovnih škola u RS.

Dio sadržaja iz navedenog udžbenika podijelio je na svom Facebook profilu banjalučki psiholog i analitičar Srđan Puhalo.

U ovom udžbeniku odobrenom od nadležnog ministarstva u manjem bh. entitetu, u poglavlju o disoluciji Jugoslavije, govoreći o okončanju rata u BiH samo se konstatuje da je “VRS u julu zauzela Srebrenicu i Žepu”.

https://www.facebook.com/SrkiPuhalo/posts/1570922413258005

Ni pomena na zločine i genocid sa kojim je već dugo upoznat cijeli svijet.

Genocid u Srebrenici događao se između 13. i 19. jula 1995. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu je ubijeno 8372 bošnjačka muškarca i dječaka s područja enklave Srebrenice, a ubili su ih vojnici Vojske RS i specijalne srpske vojne postrojbe Škorpioni.

Srebreničku enklavu je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a zauzele su je srpske snage 11. jula 1995. godine.

Prema standardnim podatcima, srpske snage ubile su između 7000 i 8000 nenaoružanih bošnjačkih muškaraca u dobi od 13 do 77 godina. Prvi osuđeni za zločin u Srebrenici koji je priznao kazneno djelo ubojstva bio je plaćenik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, koji je osuđen u novembru 1996. na pet godina zatvora.

Nakon tri i pol godine zatvora, Erdemović je bio oslobođen, a na temelju njegovog iskaza iz avgusta 2001. osuđen je general Radislav Krstić.

Pad bošnjačke enklave Žepe, koju je Vijeće sigurnosti UN-a 1993. godine proglasilo zaštićenom zonom, dogodio se 25. jula 1995. godine. Kao posljedica sukoba između srpskih snaga i Armije RBiH poginulo je oko 70 ljudi.

Ranjeni civili evakuirani su u Sarajevo i Kladanj, a oko 500 zarobljenika razmijenjeno je za Srbe.
Jedina neratna žrtva zločina u Žepi bio je pukovnik ARBiH Avdo Palić kojega su Srbi zarobili tijekom pregovora o uvjetima predaje žepačkog garnizona 27. jula 1995. u kampu UNPROFOR-a, te je kasnije ubijen.

Nakon pada Srebrenice i Žepe, NATO je usvojio plan bombardiranja srpskih ciljeva i prijetnjom sile kako bi spriječili napade srpskih snaga na zaštićenu zonu u Goraždu.

Video snimci sa interneta

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.