SIBIR Otkriće staro 18.000 godina zaprepastilo naučnike: Šta je pronađeno duboko ispod leda

Mladunče je imalo svega dva mjeseca kad je umrlo, a potječe iz roda kanida u koje spadaju i vukovi i psi te je zasad nejasno kojoj od te dvije vrste pripada. No, stanje u kojem je pronađena životinja je nevjerojatno očuvano, do te mjere da su znanstvenici bili šokirani ugledavši krzno, nos i zube potpuno netaknute, piše IFL Science.

Za sada je metoda DNK sekvenciranja pokazala nejasne rezultate u utvrđivanju točne vrste mladunčeta, a znanstvenici smatraju kako bi ovaj primjerak sačuvan u sibirskom permafrostu mogao sadržavati evolucijsku kariku kona nam je nedostajala – između vuka i modernog psa.

Zahvaljujući radiokarbonskom datiranju, znanstvenici su mogli utvrditi starost šteneta kad je umrlo kao i činjenicu da je ono zaleđeno već oko 18 hiljada godina. Analiza genoma pokazala je kako je riječ o muškom mladunčetu.

Istraživač Dave Stanton iz Centra za paleogenetiku u Švedskoj rekao je za CNN da je izdvajanje DNK pokazalo da životinja može potjecati iz populacije koja je zajednički predak i pasa i vukova. Druga istraživačica iz centra, Love Dalen objavila je tweet s pitanjem “je li ovo najstariji pas ikad pronađen?”, a znanstvenici će nastaviti s sekvenciranjem DNK i smatraju da bi nalazi mogli otkriti mnogo o evoluciji pasa.

Štene je dobilo ime “Dogor”, što na jakutskom jeziku znači “prijatelj”, a ujedno je i početak pitanja “pas ili vuk?” Smatra se da suvremeni psi potomci vukova, ali rasprava se još uvijek vodi oko toga kada su psi bili pripitomljeni.

Studija objavljena 2017. sugerirala je da se pripitomljavanje moglo dogoditi prije 20.000 do 40.000 godina.

Priče o klimatskim promjenama često nam pokazuju koliko je naš ekološki sustav krhak. Posebno brine i izvješće UN-a koje pokazuje da milijunu biljnih i životinjskih vrsta prijeti izumiranje. No u slučaju nekih, otapanje ledenih kapa i permafrosta pokazuju i nevjerojatnu priču o biološkoj otpornosti. Na sve toplijem Arktiku znanstvenici pronalaze organizme, zaleđene i one za koje se mislilo da su mrtvi stoljećima, koji mogu dati novi život. Ti “zombiji iz ledenog doba” kreću se od bakterija do višestaničnih organizama, a njihova izdržljivost pokazuje i kako je moguće preživjeti u tim uvjetima.

Tatjana Višivetskaja sa Sveučilišta Tennessee u dubinama sibirskog permafrosta tražila je jednostanične organizme iz razdoblja ledenog doba. Vratila je milione godina stare bakterije u život na Petrijevoj zdjelici. Prošle je godine njezin tim došao do “slučajnog otkrića”, onog sa mozgom i živčanim sistemom, koji je u potpunosti uništio njihovo razumijevanje ekstremne izdržljivosti.

U potrazi za jednostaničnim organizmima, koji jedini mogu preživjeti zakopani u permafrostu, među slabašnim bakterijama i amebama bilo je dugih, segmentiranih crva, oblića. Zbog tog otkrića bili su jako iznenađeni i uzbuđeni, jer su to bila najkompleksnija bića koja su pronašli u tako dubokom ledu.

Leave your vote

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.