in ,

TOTALNO UNIŠTENJE-Kakav bi bio rat između Irana i Amerike?

Ubistvo generala Kasema Sulejmanija, jednog od najmoćnijih ljudi u Iranu za kojeg se više puta naglašavalo da bi mogao postati budući lider države, dramatična je eskalacija ionako već opasne situacije na Bliskom istoku i moglo bi dovesti do neviđenog vala nasilja od Zaljeva, pa sve do obale Mediterana.

Amerika, odnosno Pentagon, opravdava ubojstvo navodima da je Sulejmani planirao napad na američke diplomate i ostale američke službe u Iraku i cijeloj tamošnjoj regiji.
“Sulejmani je organizirao napade na koalicijske baze u Iraku zadnjih nekoliko mjeseci”, tvrde u Pentagonu, piše CNN.
Charles Lister, vodeći analitičar iranske politike u regiji kaže da ovaj napad po strateškoj važnosti, ali i svega što bi moglo uslijediti nakon njega, nadmašuje čak i ubojstva Osame bin Ladena i Abu Bakr al-Bagdadija, osnivača Islamske države.
“Amerika i Iran već mjesecima igraju opasnu igru ‘vraćanja milo za drago’, a ovo je ogroman korak prema eskalaciji odnosa”, rekao je za CNN.

Ni drugi analitičari ne nalaze nikakvo opravdanje za ovaj potez, a Ben Friedman iz ureda za obrambene zadatke u Washingtonu ističe da je napad i ubistvo totalno nepromišljen i nerazborit potez, naročito u svjetlu činjenice da Amerikanci u toj regiji nemaju dovoljan broj snaga koje bi se mogle nositi s potencijalnom odmazdom.
Naime, teško je za očekivat da Teheran neće na neki način odgovoriti na ubistvo svog najboljeg i moćnog generala, jer su već zadnjih mjeseci ulazili u sukob s SAD-om oko tankera s naftom u Perzijskom zaljevu.

U julu prošle godine, na vrhuncu sukoba i napada na tankere u Hormuškom tjesnacu, Trump je odobrio ograničeni napad na Iran,nakon što je Iran oborio američku bespilotnu letjelicu, ali se dan kasnije predomislio.
Politički analitičari su tada spominjali tri razloga zbog kojih bi Amerika bez problema ušla u rat s Iranom:
-Iran se približio proizvodnji nuklearnog oružja
-Ako SAD odluči zbaciti režim
-Iran pokreće veliki napad na Amerikance (što sada Pentagon navodi kao razlog zbog kojeg je ubijen Sulejmani)

Upravo je ova zadnja opcija bila opcija koju su analitičari smatrali najizglednijim razlogom zbog kojeg bi SAD i Iran ušli u rat, a i historija odnosa govori u prilog toj tezi. Iran je naime bombardovao američke mornaričke baze u Libanonu 1983. i tada su bili više od 600 američkih vojnika u iračkom ratu.

Šta bi Amerika radila u slučaju rata s Iranom?
Američka strategija bi svakako uključivala korištenje svojih nadmoćnih zračnih i morskih snaga kako bi porazili Iran, a Trump je već ranije dao naslutiti da ne bi koristio kopnene snage.

Američka vojska bi bombardirala iranske brodove, sve prizemljene ratne zrakoplove, sjedišta s naoružanjem, nuklearne baze, baze za vojne vježbe, te bi pokrenula niz cyber napada na većinu iranske vojne infrastrukture, piše Vox.
Cilj bi bio degradacija iranske vojske već prvih dana sukoba, kako bi se Teheran sve teže opirao američkim napadima. To naravno ne bi bilo dovoljno za pobjedu, niti bi Iran odmah proglasio kapitulaciju, kaže Michael Hanna, stručnjak za Bliski istok.

Zračni napadi bi sigurno ostavili stotine mrtvih iranskih civila, što će samo dodatno pojačati mržnju iranskog društva prema Americi i pojačati njihovu lojalnost iranskom režimu, unatoč groznom odnosu režima prema svom narodu zadnjih desetljeća.

Amerikanci bi mogli napasti Iran onako kako ih je napao Saddam Hussein za vrijeme iransko-iračkog rata, preko vodenih prolaza na jugozapadnoj granici.

No, to i nije baš tako lako, jer je to područje koje Iran može vrlo lako zaštiti. Stoga nije čudno da su još 2011. vojni stručnjaci Iran proglasili “neosvojivom tvrđavom”.

Ukoliko Trump zaista odluči pokrenuti invaziju, prema Voxu, trebalo bi mu 1,6 milijuna vojnika kako bi zauzeo glavni grad i državu, što je brojka koja bi jako nadmašila američke mogućnosti i kapacitete koje trenutno ima u svojim vojnim bazama u regiji.

Za usporedbu, Amerika nije imala nikada više od 180.000 vojnika u Iraku.
Osim toga, tu je i cijena ljudskih života. Rat ove dvije države doveo bi do stotina hiljada žrtava, a kada bi invazija uključila nasilno micanje iranskog režima s vlasti, sukob bi mogao ostaviti i milione mrtvih.
S druge strane, Europska unija će se sigurno izjasniti protiv rata ovih država, koji bi mogao dovesti do još jednog velikom migrantskog vala prema europskom kontinentu, koji je već sada pod velikim pritiskom izbjeglica iz sirijske krize.

Šta bi Iran radio u slučaju rata s Amerikom?
Umirovljeni general Vincent Stewart jedan je od najvećih stručnjaka za iranski vojni sektor i tvrdi da bi Iran sigurno izbjegavao direktne operacije.

“Iran će pokušati izazvati ogromne troškove na globalnoj razini, napali bi američke interese cyber napadima, pa možda čak i terorističkim kako bi proširili konflikt izvan svojih granica i time izazvali međunarodnu zajednicu da od Amerike zatraži zaustavljanje svojih napada”, ističe Stewart.
Drugim riječima, Teheran se ne može nositi s američkom vojnom silom, ali može prošiti haos na cijeli Bliski istok, pa i svijet u nadi da će nakon toga bijesna međunarodna zajednica tražiti od Amerike da se povuče. Teorija zvuči kao jako zahtjevan zadatak, ali stručnjaci vjeruju da Iran ima sposobnost i kapacitet za uzrokovanje takve vrste štete.

Osim toga, Iran ima jako široku mrežu svojih ljudi i elitnih jedinica u cijeloj regiji i može ih vrlo brzo aktivirati za ubijanje američkih vojnika, diplomata i državljana Amerike bilo gdje na Bliskom istoku. Američke snage su trenutno na tom području male, nisu dobro zaštićene i nemaju dobru podršku, zbog čega su laka meta. SAD imaju hiljade svojih građana u Iraku, od kojih mnoge rade na područjima gdje je jaka iranska milicija. To su sve američki civili koji održavaju razne poslovne odnose s Irakom.
Mete iranskih napada mogli bi biti i američki saveznici, poput Izraela, kojem je najveća prijetnja Hezbolah u Libanonu, a kojeg Iranci jako podržavaju. Uostalom, tu smo priču već čuli 2006. godine – mjesec dana je trajao mali rat između Hezbolaha i Izraela, kada su pripadnici Hezbolaha ispalili više od 4000 raketa na Izrael, a Izrael uzvratio sa 7000 bombi i projektila na Libanon.

Ali, to nije sve. Iran čak može navesti neke terorističke organizacije i ostale saveznike na napade unutar Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i ostalih zemalja u Zaljevu.
Stručnjaci podsjećaju da Iran sigurno ima “spavače” po Europi i Južnoj Americi, koje također može aktivirati po potrebi. Nešto slično su već izveli 1994. godine kada su izveli bombaški napad na židovsku zajednicu u Buenos Airesu i ubili 85, a ranili 300 ljudi.

No, i nakon svih ovih opcija, ona najgora i najproblematičnija je ogromna iranska mreža suradnika u zapadnoj Africi. Američke snage su najmanje pripremljene baš za borbu na tom području.
Međutim, Iran ima još aseva u rukavu. Iran je naime jedna od najvećih cyber prijetnji Americi. 2011. godine Iran je napao više od 40 američkih banaka, uključujući JPMorgan Chase i Bank of America. Godinu dana kasnije ubacili su virus u kompjuterski sustav kompanije Saudi Aramco, najveće zaljevske naftne kompanije i izbrisali im tisuće dokumenata i e-mailova. Uspjeli su napasti čak 75 posto njihovih računala, a sve izbrisane dokumente zamijenili su slikom američke zastave u plamenu.

Policija je izgleda otkrila gdje se krije Malčanski berberin

Grabar-Kitarović glasala pa poslala poruku glasačima. U svom stilu, naravno