Ukoliko NATO ostvari ove namjere, Putin će početi treći svjetski rat

Nedavni ruski napad na ukrajinske brodove vjerovatno će biti na vrhu dnevnog reda NATO sastanka ove sedmice, u sklopu traganja Alijanse za snažnim odgovorom na poslednji akt agresije Kremlja na granicama Evrope.




Američki državni sekretar Majk Pompeo planira da se pridruži drugim ministrima na dvodnevnom sastanku u Briselu, koji počinje u utorak. Na sastanku će biti raspravljano i o američkim zahtjevima za veće ulaganje u vojsku u zemljama članicama NATO.

Kijev je upozorio da je mogućnost izbijanja pravog rata sa susjednom zemljom opasno visoka, pošto je Rusija pucala na ukrajinske brodove prošle sedmice u Azovskom moru i zarobila nekoliko ukrajinskih mornara. Moskva je okrivila Ukrajinu za to i nazvala slučaj “provokacijom”.

Prisustvujući cermoniji kojom je obilježena nabavka nove vojne opreme u subotu, ukrajinski predsjednik je zatražio od saveznika da istupe.

“Ovo je ogromna prijetnja i zajedno, sa našim saveznicima, tragamo za prikladnim odgovorm na nju”, rekao je predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.




Ukrajinski lider želi da NATO pošalje ratne brodove u Azovsko more, koje bi trebalo da se dijeli između Moskve i Kijeva u skladu sa sporazumom iz 2003. Ukrajina kaže da su ruski ratni brodovi blokirali Kerčki moreuz sa Krima, teritorije koju je Rusija silom anektirala 2014, čime su praktično odsjekli ukrajinske crnomorske luke.

NATO je pod pritiskom da oštro odgovori na sastanku ministara spoljnih poslova u utorak. Ali, u svom govoru prošle sedmice, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg nije dao naznake da se Alijansa priprema za rizičnu pomorsku konfrontaciju sa Rusijom.

“Pozivamo Rusiju da obezbijedi nesmetan pristup ukrajinskim lukama i dozvoli slobodnu plovidbe za Ukrajinu u Azovsko more i kroz Kerčki moreuz”, rekao je Stoltenberg novinarima.

Posle incidenta u Azovskom moru, predsjednik SAD Donald Trump otkazao je planirani sastanak sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom na samitu G20.

Trump je na Tviteru prošle sedmice napisao: “Evropska unija nas godinama koristi, kroz trgovinu i onda ne sprovode svoje vojne obaveze kroz NATO. Stvari se moraju promijeniti brzo!”

Uz temu trošenja na vojsku, ministri spoljnih poslova NATO zemalja također će raspravljati i ambicijama Ukrajine i Gruzije da se pridruže Alijansi. Gruzijski novoizabrani predsjednik Salome Zurabišvili već je zauzela tvrdu liniju prema Rusiji, opisujući je kao “nepredvidivu okupacionu silu”, obećavajući da će pogurati zemlju unapred u namjeri da se priključi NATO-u.

“Možemo da tražimo i to radimo – članstvo – i to je naš put bez ikakve alternative, ali na tom putu moramo da napravimo mnogo više konkretnih koraka i namjera je da budemo zahtjevniji partner Evropljanima, kao i našim NATO partnerima”, rekla je Zurabišvili novinskoj agenciji Rojters.

Zapad se susreće sa balansiranim držanjem u bavljenju sve nepredvidljivijim Kremljom, kaže analitičar Rusije Nikolas Redman sa Međunarodnog instituta za strategijske studije.

“To je dijelom zbog eksploatisanja nekih kapaciteta koje zapadne zemlje imaju u cilju sopstvene zaštite. To će zahtjevati nove pristupe. To je također, mislim, do odluke gdje bi tačke mogućeg dijaloga mogle da se postave”.

Ministri inostranih poslova takođe bi trebalo da raspravljaju o “Operaciji odlučna podrška” u Avganistanu, u kojoj je angažovano oko 16.000 pripadnika vojski iz 39 NATO i partnerskih zemalja, koje su uključene u obuku i podršku afganistanskim snagama.