Zagađeno Sarajevo, Anadolija

Zrak nas ubija, a baba se češlja!

Kolumna Posljednje

Građani Sarajeva ali i drugih gradova u Bosni i Hercegovini umiru kao posljedica enormnog zagađenja vazduha, dok se baba češlja!

Piše: Mr. sci Edin Osmančević za BHDijaspora.net

Tako bi se najkraće mogao opisati apel ambasadora Švedske u BiH Anders Hagelberg koji je frapiran podatkom Svjetske zdravstvene organizacije da je od zagađenja zraka u BiH umrlo 223 ljudi (na 100.000 stanovnika) i da je neshvatljivo da to nije prvi prioritet u zemlji.

Kada je Hagelberg došao u BiH bio je najblaže rečeno šokiran lošim kvalitetom zraka. Danas iako neki kažu da ove zime nije tako strašno, ipak jeste, zapravo je zagađenost vazduha smrtonosna.

Frapantni podaci

Sa gospodinom Hagelbergom se slažem u potpunosti. Gotovo svaki moj boravak u Sarajevu završi se sa nekom vrstom zdravstvene nelagodnosti. Pitam se da li su ljudi uopšte svijesni što udišu? Lebdeće čestice koje udišemo se pojavljuju u širokom rasponu veličina.

One manje od 10 mikrometara u promjeru (nekoliko puta manje od širine jedne dlake ljudske kose) su toliko male da se mogu probiti u pluća i dalje u krvotok i unutrašnje organe gdje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

U Bosni i Hercegovini po nekim procjenama ima oko 226 000 oboljelih od astme a jedan od razloga jeste udisanje zagađenog vazduha. Izmjerene srednje dnevne koncentracije zagađenosti zraka u Tuzli, Zenici, Sarajevu, Kaknju, Lukavcu, zimi često premaše granične vrijednosti i do deset puta. Samo na primjer 24/1 2018 indeks kvaliteta vazduha u Sarajevu prema izvještaju mjernih stanica bio je 160 jedinica a dan ranije 23/1 165 jedinica što ga svrstava u kategoriju ”nezdravog”.

Opće je poznato da su najveći zagađivači vazduha termoelektrane poput onih u Tuzli i Zenici, mala kućna ložišta i velika ložišta centralnog grijanja na ugalj i drvo (svi gradovi), motorna vozila, a posebno vozila sa dizel motorima. Istraživanja pokazuju da će broj smrtnih slučajeva vezanih za zagađenje rasti i u narednim decenijama.

Prema podacima Udruženja za zdravlje i okolinu iz Brisela, objavljenim u martu prošle godine, zdravstveni troškovi povezani sa zagađenjem zraka iz termoelektrana u BiH iznose do 3,1 milijardu eura godišnje, što predstavlja trećinu ukupnih troškova iz ovog izvora u regiji Zapadnog Balkana.

Proračun zdravstvenih troškova direktno povezanih sa zagađenjem zraka od termoelektrana uzima u obzir prijevremene smrti, prijeme u bolnice povezane sa respiratornim i kardiovaskularnim problemima, nove slučajeve hroničnog bronhitisa i simptoma donjeg respiratornog trakta, upotrebu lijekova, kao i dane ograničene radne aktivnosti zbog lošeg zdravlja.

Naši zakoni su uglavnom usklađeni sa zakonima EU, međutim njihova loša primjena i pogotovo, nepostojeća kaznena politika za zagađivače, su u najvećoj mjeri odgovorni za ovakvo stanje. Mehanizam okolinskih dozvola uopće nije doveo do poboljšanja stanja u ovoj oblasti. Federalne i kantonalne inspekcije su (namjerno) ostavljene sa nedovoljnim kapacitetima za ovu oblast, i ljudskim i tehničkim. Niski su godišnji iznosi koje zagađivači plaćaju Fondu za okoliš na osnovu izmjerenih emisija polutanata.

Drastične kazne u uređenim društvima

Potpuno su izostale odgovarajuće reakcije Zavoda za javno zdravlje, kako federalnog tako i kantonalnih, koji ovaj problem uglavnom ignorišu. Kada i izađu u javnost preporuke su im često potpuno pogrešne (kao npr. stavljanje šala preko usta i uključivanje kuhinjske nape kao što je preporučivao Zavod za javno zdravlje Kantona Sarajevo u decembru 2013. godine).

U zemljama EU zagađenje lebdećim česticama je uglavnom svedeno unutar graničnih vrijednosti, a u slučajevim prekoračenja propisane su drastične kazne.
Ambasador Švedske je najavio da će u narednim danima fasada zgrade Ambasade Švedske u Sarajevu biti osvjetljena različitim bojama, u zavisnosti od zagađenja zraka, a u okviru kampanje “Pričajmo o zraku”. Cilj ove kampanje je da se podigne svijest ljudi ali je svijestan da je najveća odgovornost na političarima.

Paradoks naše zemlje je da zvanične institucije Europske unije i strana diplomatska predstavništva itekako zabrinuti stepenom zagađenja vazduha u BiH dok Institucije u Bosni i Hercegovini ove podatke i dalje svijesno zanemaruju! Kao da nas ima kao Kineza, pa im je jedan više ili manje čovjek nevažan!

Leave your vote

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.