in ,

Jasne poruke iz Njemačke: Christian Schmidt se ’90-ih, tokom rata u BiH, kao zastupnik angažirao za BiH

Christian Schmidt može i mora djelovati proaktivno na stvaranju zajedničke, dugoročne, sveobuhvatne strategije prema BiH, ističe Bodo Weber

Poznato je da je visoki predstavnik Valentin Inzko manje-više bio prisiljen na pasivnost zbog neslaganja zapadnih članova PIC-a o sudbini i ulozi OHR-a, otkad je 2007. postalo jasno da je plan zatvaranja OHR-a preko noći propao. U tom smislu dogovor, prije svega Berlina i Washingtona, o imenovanju Schmidta stvara preduslove za svojevrsno oživljavanje institucije Ureda visokog predstavnika (OHR), kaže za agenciju Patria politički analitičar Bodo Weber.

“Schmidt neće biti ni Ashdown, ni Schwarz-Schilling, ni Inzko. Ashdown neće biti jer je vrijeme prošlo kad je OHR bila vodeća institucija međunarodne zajednice, i neće se vraćati. Schwarz – Schilling neće biti jer ne dolazi sa mandatom da se OHR preko noći zatvara, a Inzko neće biti jer je prošlo vrijeme dubinskog neslaganja zapadnih članova PIC-a.

Vjerujem da Schmidtu tek predstoji da iznova definiše svoju ulogu i ulogu svog ureda, što, vjerujem prije svega se odnosi na pitanje odnosa prema podjeli rada između OHR-a i drugih međunarodnih aktera, prije svega prema Delegaciji EU / specijalnom predstavniku, te na pitanje budućnosti korištenja bonskih ovlasti”, ističe Weber.

Uz to, dodaje, ne manje važno, novi visoki predstavnik može i mora djelovati proaktivno na stvaranju zajedničke, dugoročne, sveobuhvatne strategije prema BiH, prvo EU, te šireg Zapada.

“On to može učiniti putem svog uticaja u političkom Berlinu”, ističe Weber.

O tome da Schmidt dolazi u vremenu unutrašnjih tenzija u BiH, ali i onih na međunarodnom nivou, Weber kaže: “Te tenzije su rezultat dugogodišnjeg odsustva strateške politike EU i SAD, odnosno Zapada, kako prema BiH, tako i prema široj regiji.

U tom smislu te tenzije će u isto vrijeme usložiti rad Schmidta i od toga će ovisiti koliko će mu biti pruženo nove šanse, jer zbog tih tenzija, uključujući razne non-papere, trenutno se u zapadnim prijestonicama posvećuje neobična pažnja regiji Zapadnog Balkana, koja dugo nije u žiži interesovanja”.

“Schmidt se ’90-ih, tokom rata u BiH, kao mladi zastupnik angažirao za BiH, u vrijeme kad to u njegovoj stranci nije baš bilo popularno. Posljednje tri godine se iza kulisa intenzivno angažirao protiv opasnog guranja ideje razmjene teritorije u pregovorima Kosovo-Srbija, i to protiv politike dva predsjednika.

Priča oko navodne bliskosti Schmidta Zagrebu se pojavila u bh. medijima u kontekstu iznenadnog curenja informacije o njegovoj kandidaturi, u vrijeme kad je on bio relativno nepoznata ličnost, kako za širu javnost, tako i za medije u BiH.

Koliko ta bliskost hrvatskoj vladajućoj politici je stvarna ili izmišljena, na to bi Schmidt najbolje trebao sam odgovoriti, i treba odgovoriti. Vjerujem da će to učiniti čim stupi na dužnost”, odgovorio je Weber na pitanje Patrije o vezama Schmidta i Hrvatske, te odlikovanju “Ante Starčević” koje mu je dodijeljeno za pomoć Hrvatskoj.

Upitan hoće li Schmidt prekinuti praksu kafanskih dogovora i jačati institucije države BiH, Weber pojašnjava: “Njemačka vlada se napokon jasno i principijelno pozicionirala prema pregovorima koje vode predstavnici EU i SAD u BiH, tj. o reformi izbornog sistema.

A taj princip glasi da eventualni sporazum ne smije uključiti produbljivanje postojećih etničkih podjela. Uz to zvanični Berlin poprilično jasno stavlja do znanja da ne vjeruje da je tzv. princip o “legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda”, koji je izmislio i gura HDZ BiH, u skladu sa demokratskim principima koji bi trebali voditi pregovore. Vjerujem da će to pozicioniranje Berlina na neki način voditi Schmidta”.

Draško Stanivuković progovorio o rušenju crkve iz dvorišta nane Fate Orlović: “U svetinje se ne dira”

Grad u BiH dobija još dvije industrijske zone, njemački investitor ulaže još milion KM