in , ,

Kako je gradonačelnica Benjamina Karić “polupala lončiće”: Grad Sarajevo nije jedini grad u BiH koji nema strategiju razvoja

Benjamina Karić se malo preletila

Analitički portal Istinomjer, ocijenio je tvrdnje gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić koje je iznijela gostujući na televiziji N1.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, gostujući u programu N1 televizije, govorila je o onome što je najavila da će uraditi nakon imenovanja na poziciju gradonačelnice glavnog grada.

“Ja sam najavila da ću uraditi strategiju razvoja Grada Sarajeva. Grad Sarajevo je jedini grad u BiH trenutno koji nema strategiju. Gradsko vijeće je usvojilo odluku da mogu pristupiti izradi strategije Grada Sarajeva”, kazala je Karić.

Početkom juna 2021. godine održana je druga sjednica Gradskog vijeća Sarajeva na kojoj je, između ostalog, usvojena odluka o pristupanju izradi strategije razvoja Grada Sarajeva za period od 2021. do 2027. godine, jer je prethodna važila od 2012. do 2020. godine.

Sarajevo

Prema zvaničnim podacima Saveza općina i gradova u Federaciji BiH, u ovom entitetu status grada imaju sljedeće lokalne samouprave: Bihać, Čapljina, Cazin, Goražde, Gračanica, Gradačac, Livno, Ljubuški, Lukavac, Mostar, Sarajevo, Srebrenik, Široki Brijeg, Tuzla, Visoko, Zenica i Živinice.

Prema Statutu Brčko distrikta, sjedište distrikta je grad Brčko.

U Republici Srpskoj status grada ima devet jedinica lokalne samouprave: Banja Luka, Prijedor, Derventa, Doboj, Bijeljina, Istočno Sarajevo, Trebinje, Zvornik i Gradiška.

Naredni gradovi u FBiH imaju usvojene strategije razvoja, koje su i dalje aktuelne i na snazi.

Bihać, koji je u novembru 2014. zvanično dobio status grada, početkom iste godine usvojio je Strategiju Općine Bihać od 2014. do 2023. godine. Čapljina je 2017. godine dobila Integriranu strategiju razvoja Općine Čapljina od 2017. do 2027. godine. Status grada Čapljina je dobila početkom aprila 2019. godine.

U Goraždu je na snazi Strategija razvoja Grada Goražda za period 2017-2026. godina.

Gradačac je status grada dobio početkom aprila 2019. godine, a u njemu je i dalje na snazi Strategija razvoja Općine Gradačac za period 2014-2023. godina.

U Livnu je na snazi Integrirana strategija razvitka Općine Livno od 2014 do 2023. godine. Livno je status grada dobilo krajem marta 2017. godine.

Grad Ljubuški je pokrenuo aktivnosti na izradi nacrta strategije razvoja Grada Ljubuškog za period 2021-2027. godina. Do izrade i usvajanja nove strategije, na snazi je Integrirana strategija razvoja Općine Ljubuški od 2014. do 2024. godine. Ljubuški je početkom aprila 2019. godine dobio status grada.

U medijskim navodima se spominje da je Grad Mostar u maju 2016. godine dobio Strategiju integriranog razvoja Grada Mostara od 2017. do 2026. godine, međutim, zvanične informacije na stranici mostarske gradske administracije nije moguće pronaći.

U Širokom Brijegu na snazi je Integrirana strategija razvitka Grada Široki Brijeg od 2017. do 2025. godine.

U Tuzli je na snazi Strategija razvoja Općine Tuzla, koja je usvojena 2012. godine za period do 2026. godine. Krajem oktobra 2014. godine, Tuzla je zvanično postala grad.

Tuzla

U Visokom je na snazi Strategija razvoja Općine Visoko od 2015. do 2021. godine. Visoko je početkom aprila 2019. godine, odlukom Doma naroda FBiH usvajanjem Zakona o Gradu Visoko, postalo grad.

Strategija razvoja Općine Zenica za period od 2012. do 2022. godine i dalje je na snazi u ovom gradu, koji je taj status stekao u julu 2014. godine.

Što se tiče Grada Živinice, tamo je na snazi Integrisana strategija razvoja Općine Živinice od 2017. do 2026 godine. Živinice su početkom aprila 2019. godine, odlukom Doma naroda FBiHi usvajanjem Zakona o Gradu Živinice postale grad.

Iako je na službenoj stranici Saveza općina i gradova FBiH navedeno da je Lukavac grad, to još uvijek formalno-pravno nije okončano, pa je, prema Parlamentu FBiH, početkom 2021. godine upućena urgencija da ova lokalna samouprava bude proglašena gradom.

Brčko distrikt ima na snazi Strategiju razvoja od 2021. do 2027. godine.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, sljedeći gradovi imaju usvojene strategije razvoja: Banja Luka, kao najveći grad, ima usvojenu Strategiju razvoja Grada Banja Luka od 2018. do 2027. godine.

Integrisana strategija razvoja Grada Prijedora, koja je usvojena 2014. godine, na snazi je do 2024. godine.

Prijedor

Derventa također ima usvojenu Strategiju razvoja Opštine Derventa od 2018. do 2025. godine. Status grada, Derventa je dobila sredinom februara 2021. godine odlukom poslanika u Narodnoj skupštini RS-a.

Kako je navedeno na zvaničnoj stranici Grada Bijeljina, Strategija integrisanog razvoja 2014-2023. godina je ključni strateško-planski dokument u ovoj lokalnoj samoupravi.

Strategija razvoja Grada Gradiška na snazi je od 2019. do 2027. godine.

U 2018. godini, Grad Zvornik je, u okviru Razvojnog programa Ujedinjenih nacija i švicarske ambasade, usvojio desetogodišnju Integrisanu strategiju razvoja grada.

Najveći grad istočne Hercegovine, Trebinje, ima Strategiju razvoja Grada Trebinja od 2018. do 2027. godine.

Sa druge strane, u FBiH strategije razvoja istekle su u 2020. godini u sljedećim gradovima.

Cazin je krajem marta 2017. godine, odlukom Doma naroda FBiH usvajanjem Zakona o Gradu Cazinu, dobio status grada. Nakon što je Cazin dobio status grada 2017. godine, usvojena je revidirana Strategija razvoja Grada od 2017. do 2020. godine. Na službenoj stranici ove lokalne samouprave nema informacija da li je tokom 2021. godine Gradsko vijeće razmatralo novu strategiju razvoja Cazina.

Gračanica je Strategiju razvoja od 2011. do 2020. godine revidirala za period od 2016. do 2020. godine. Od početka 2021. godine nema zvaničnih informacija sa sjednica Gradskog vijeća da se pristupilo izradi nove strategije razvoja.

Gračanica

Strategija integriranog razvoja Srebrenika od 2011. do 2020. godine usvojena je na sjednici Općinskog vijeća Srebrenik 3. 3. 2011. godine, a revidirana 2016. godine. Srebrenik je početkom aprila 2019. godine, odlukom Doma naroda FBiH usvajanjem Zakona o Gradu Srebrenik, postao grad. Na zvaničnim stranica Gradskog vijeća Srebrenik nema informacija da se pristupilo izradi nove strategije integralnog razvoja ovog grada.

U RS-u su strategije razvoja, kao strateško-planski dokumenti, sa 2020. godinom istekle u pojedinim gradovima.

Prema zvaničnim podacima, Doboj ima revidiranu Strategiju razvoja Grada Doboja za period od 2016. do 2020. godine. Nema, međutim, zvaničnih informacija da li se pristupilo izradi nove strategije i u kojoj je fazi navedeni proces.

U Istočnom Sarajevu je krajem marta 2016. godine usvojena revidirana Strategija razvoja Istočnog Sarajeva za period 2016-2020. godina. Na zvaničnoj stranici Grada Istočno Sarajevo nema informacija o izradi nove strategije ove lokalne samouprave.

S obzirom na to da gradovi poput Cazina, Gračanice, Srebrenika, ali i Doboja i Istočnog Sarajeva, prema informacijama sa njihovih zvaničnih internet-stranica, još uvijek nemaju usvojene strategije razvoja koje bi obuhvatale kako tekuću 2021. godinu, tako i naredne godine, Istinomjer će tvrdnju gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić da je Grad Sarajevo trenutno jedini grad u BiH koji nema strategiju razvoja ocijeniti kao neistinitom.

Buka

Sonja Biserko uzburkala duhove: “Genocid nije bio moguć bez logistike države Srbije”

Mozgalica: Pitanje na koje mnogi padnu zbog brzopletosti…