in , ,

Miro Lazović uputio jasnu poruku Miloradu Dodiku: “On je tu opciju izmislio, pretpostavljam u dogovoru sa nekim liderima u regiji”

O pričama o “mirnom razlazu u Bosni i Hercegovini”, o ploči na ulazu u Vijećnicu, zahtjevima za izmjene naziva ulica u Sarajevu, politici u BiH, za Novi dan je govorio sociolog i političar Miro Lazović.

O pričama o “mirnom razlazu u Bosni i Hercegovini”, o ploči na ulazu u Vijećnicu, zahtjevima za izmjene naziva ulica u Sarajevu, politici u BiH, za Novi dan je govorio sociolog i političar Miro Lazović.

Komentarišući “mirni razlaz u BiH” Lazović je u Novom danu poručio da nije puno uzbuđen, premda ocjenjuje da je BiH u stalnom političkom sukobu, koji uznemiravaju i političku i drugu javnost.

“S obzirom da smo godinu i po dana u pandemiji i da smo skoncentrisani na pandemijsko pitanje, građani su isprepadani i tom atmosferom i sada dolazi da politički pojedinci te spinove ubacuju. Mirni razlaz je nemoguć, Dodik je tu opciju izmislio, pretpostavljam u dogovoru sa nekim liderima u regiji. Dodik je u proteklih 15-ak godina u kontinuitetu politički prostor kontaminirao sa svojim verbalnim izjavama, nagovještajima o referendumu. Mirni razlaz je nemoguć i da je moglo doći do određenog razlaza, to bi došlo onda kad je BiH branila svoju suverenost i oni su otklonjeni još u tom periodu“, istakao je Lazović.

“Zabrinjava da se uporedo odvijaju i političke igre u regiji sa određenim nezvaničnim papirima koji se naslanjaju na ovo što Dodik radi. Jučerašnji sastanak u Mrakovici je polučio dvije ponude koje je Dodik izbacio u javni eter. To je da će tražiti razgovore o budućnosti BiH sa Federacijom – ne znam na šta tu misli i sa predstavnicima tri naroda. Tu opciju ja ne bih odbacio, ali bih je odbacio na način da razgovore tri naroda ne može se desiti, niti to treba prihvatiti, ali bih apelirao na to da se mora otvoriti pitanja sadašnjeg Ustava BiH koji je nepovoljan i izvorište svih problema koji dovode do ovakvih izjava koje apeliraju na podjelu BiH ili na Izborni zakon koji bi se organizirao po etničkim izbornim jedinicma. Razgovor o promjeni Ustava treba otvoriti i jučerašnju Dodikovu odluku bih prihvatio na način da sve bh. stranke koje zagovaraju građansku, sekularnu, cjelovitu BiH, drugačiji koncept ustavnog i teritorijalnog uređenja BiH na način da se građanski koncept BiH suprotstavi etničkim podjelama. Kao model teritorijalne organizacije uzeo bih projekat Biskupske konferencije. To bi bili projekti sa kojima bi se moglo krenuti u razgovore, pa da vidimo kakav će stav imati i Čović i Dodik, i apelirao bih na Brisel i američku administraciju“, dodao je.

Naveo je i da su se ovih dana pojavili ti “famozni papiri” i sa hrvatske strane.

“Bez obzira ko ga je pisao, ti papiri su samo logičan slijed politike koja zadnjih 15 godina kontaminira politički prostor u BiH. Značajniji non-paper po meni koji se u praksi provodi je non-paper SANU 2 i po tom projektu u BiH političari Republike Srpske, pogotovo Dodik, se ponašaju. Po tom projektu zagovara se koncept osamostaljenja, odvajanja RS od Bosne i Hercegovine, pristup koji će negirati BiH, omalovažavanje njenih institucija, koncept homogenizacije srpskog naroda na prostoru regije i po tom papiru politička scena je stalno u sukobu zadnjih1 5 godina. Logično je da kad ne dolazi do rješenja koji će biti na tragu reformi, jačanja BiH, ulaska BiH u NATO, u EU, da se nakon 15 godina pojave neki papiri u Briselu koji su naslonjeni na taj SANU 2. Jasno i glasno treba reći ovo je koncept BiH koja u budućnosti treba da živi kao demokratska i stabilna država“, naglasio je Lazović gostujući na N1.

Istakao je i da se ne treba bojati rata.

“Te ratne okolnosti su otklonjene i Dodik je promijenio retoriku, ne govori o ratu, govori da su strani faktori najbitniji faktori od koga zavisi mnogo šta što se tiče dešavanja u regiji. Ali da će biti političkih sukoba i incidenata na realizaciji ovoga – to da“, kazao je.

“Non-paper koji je Hrvatska poslala u Brisel je motiviran izmjenom Izbornog zakona na način koji bi odgovarao Čoviću i to vodi podjeli BiH i stvaranju trećeg entiteta. Uvijek mi je na pameti izjava Čovića iz 2016. godine u Grudama kada je rekao da se hrvatski narod mora vratiti matrici Mate Bobana – a to znači treći entitet. Te opasnosti su uvijek nad Bosnom i politika Dodika koji priziva secesionizam su ideje koje ne možemo odbaciti, one osporavaju BiH na njenom putu u EU. Četrnaest je uslova koje je Evropska komisija postavila pred BiH i koje se nisu realizovale. Odluka Sejdić i Finci je odluka koja bi promijenila BiH. Ta odluka se blokira i svjesni su da ako dođe do realizacije te odluke, etnička moć slabi, da etničke vođe padaju“, potcrtao je.

Poklon publici: Film “Quo Vadis, Aida?” bit će prikazan besplatno

Milorad Dodik iznenadio sve nakon sastanka na Mrakovici: RS formira ”pregovarački tim”, mi nećemo ratovati