in ,

Priča o Seadu Deliću: Posljednji bosanski vitez na bedemima Bosne

Sead Delić rođen je 1971. godine u mjestu Glogova u općini Bratunac

Kada sam došao na par tvrđava u Bosni iz perioda srednjeg vijeka, znao sam da moram nešto učiniti po tom pitanju.

Istražujući, vidio sam da svi ti bosanski kraljevi, banovi, gazije, junaci, da svi oni ustvari imaju svoju ostavštinu i da tu nema nikakve mitologije i fantaziranja. Tada sam shvatio da su Bošnjaci jedini originalan, autohtoni narod, barem kada je okruženje u pitanju”, s ponosom ističe Sead Delić.

Sead Delić rođen je 1971. godine u mjestu Glogova u općini Bratunac. Agresiju na BiH dočekao je u svom rodnom mjestu, u kojem se 9. maja 1992. godine desio pokolj Bošnjaka. Tada se tokom noći izvukao prema slobodnoj teritoriji Srebrenice.

Sead kaže kako je i tokom rata imao ponude da napusti Bosnu i Hercegovinu, međutim, o tome nije bilo ni govora, piše Stav.

Tokom 1996. godine i demobilizacije pripadnika Armije BiH dobija poslovnu priliku pa sa suprugom seli u Berlin. Nakon određenog vremena, predao je zahtjev za useljenje u Ameriku. Godine 2000. s porodicom seli u Ameriku – Jacksonville, Florida.

“Čim smo došli, brzo smo kupili kuću na Floridi jer sam već prethodno bio zaradio novac u Njemačkoj. Desilo se da smo supruga i ja u to doba radili u istoj smjeni, pa smo se jednog dana zajedno vraćali kući. Tu se noć desilo da smo se nešto zapričali, promašili smo jedan, pa zatim i drugi exit.

U SAD-u je ubrzo počeo voziti kamion. Sead tvrdi da je to izuzetno dobro plaćen posao i posao koji sa sobom nosi određene slobode. Vozeći kamion, kaže Delić, obišao je cijelu Ameriku i ne postoji ni grad ni država, osim Aljaske i Havaja, u kojima nije vozio i proveo određeno vrijeme. “To je posao koji meni omogućuje da mogu doći u Bosnu.

Razgovor s Indijancima

Nevjerovatna je i činjenica da Indijanci veoma dobro poznaju situaciju o Bosni, tvrdi Delić, i spominje razmišljanja jednog Indijanca s kojim je razgovarao u rezervatu Navaho: “Indijanci su dugo vremena smatrani divljacima upravo zbog toga što su hodali polugoli i to je bio jedan od razloga zašto ih je tada trebalo eliminirati.

Danas imate situaciju da se čitav svijet skida i muškarci i žene polugoli šetaju ulicama, a muslimani su ti koji su obučeni i pokriveni, pa se zbog toga proglašavaju primitivcima i divljacima, te i njih sada treba eliminirati. Čudne su te potrebe ljudi da ono što je drugačije i što ne razumiju nazivaju primitivnim i divljačkim.”

Štit i mač

Tada je Delić došao na ideju, kada već ne zna crtati, da se bavi fotografijom. “Onda sam se sjetio jedne Enesove slike, pa sam došao na ideju da napravim kostim, čisto da probam i da vidim na šta će to sve ličiti. Te prve fotografije nastale su negdje u septembru 2012. godine i bile su klasična improvizacija.

Uzeo sam jedan štap, zaogrnuo se zastavom s ljiljanima, tamo iza bio je zalazak sunca, i uradili smo fotografiju. Ispala je dobra, i ustvari je ta fotografija pokrenula cijelu priču. Međutim, to mi je bilo nekako suho, pa sam došao na ideju da uradim jedan originalni štit i mač s ljiljanima.

Pronašao sam čovjeka po imenu Omar Krasnić, koji radi čuda u metalu”, prisjeća se Delić i nastavlja kako je, pogledavši Krasnićev repertoar umjetnina urađenih u metalu, već odmah bio siguran da će s njim napraviti uspješnu saradnju.

Izetbegović o posjeti Vučića: “Zbog onog što smo u Sandžaku uradili nam uzvraćaju uslugu”

Nenad Marković ljut na bh. političare zbog “cirkusa” na aerodromu: “Je li vas sramota naroda koji predstavljate?”