Tanja Topić direktno, iskreno i bez imalo uvijanja: “Kritikuju Milorada Dodika zbog izdaje srpskog jedinstva, ali ono je ranije narušeno!”

Događaji Posljednje Vijesti

Tanja Topić ponovo bez dlake na jeziku progovorila o političkim previranjima u Bosni i Hercegovini.

Nakon što Valentin Inzko donio Zakon o zabrani negiranja genocida u BiH, uslijedio je bojkot rada institucija u našoj zemlji od političara iz Republike Srpske. Međutim, jučer je član Predsjedništva BiH ipak prekršio riječ pa je učestvovao u telefonskoj sjednici. O tome, kao i o mnogim drugim pitanjima, za “Slobodnu Bosnu” govorila je politička analitičarka Tanja Topić.

Kako komentarišete navode da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik učestvovao u telefonskoj sjednici Predsjedništva BiH nakon priče o bojkotu institucija BiH?

– Mislim da je odluka o neučestvovanju, bojkotu ili blokadi, kako god da nazovemo odluku političkih partija iz RS, od početka bila besmislena i da je bilo pitanje dana kad će se neko morati vratiti u institucije. Sami predsjednici političkih partija su istakli da će učestvovati u radu institucija samo kad to ne škodi interesima RS. Dobro je da je Dodik učestvovao u telefonskoj sjednici, iako to njegov kabinet demantuje, država ne može stati zbog političkog inata i prkosa, a rad Centralne banke je od suštinskog značaja za funkcionisanje države. Naravno da se Dodik našao na udaru opozicije zbog izdaje srpskog jedinstva, ali to jedinstvo je još ranije narušeno.

I sad će nas oni koji su prekršili odluku o jedinstvu, ubjeđivati kako su neki drugi prekršili taj dogovor, kako su oni jedini istinski branitelji tog jedinstva. Pitam se gdje su sad sve one galamdžije koje su se klele u srpsko jedinstvo. Opet se vraćamo u zonu patriota i izdajnika, gdje se ne zna više ko je ko. Ali, to je matrica po kojoj funkioniše ovdašnji politički mentalni sklop.

Brza reakcija nakon Inzkovog zakona rezultirala je potpisivanjem peticija u gradovima Republike Srpske. Štaviše, otišlo se dalje, ljudi su u javnim institucijama “natjerani” da potpišu tu peticiju. Šta mislite danas o toj peticiji – je li imala smisla?

– Peticija je bila još jedna besmislena akcija, bez ikakvog pravnog dejstva. Odnosno, pitanje je kome biste je predali, a odgovor na njega je izostao. Peticija je bila, tobože, spontana, a znamo ko ju je inicirao i pokrenuo. Na kraju je nisu potpisali ni svi članovi najjače političke partije u RS, neki članovi te stranke su se javno pitali šta je njen smisao. I kod peticije su ko zna koji put zloupotrebljene javne institucije, pa su čak i uprave domova zdravlja tražile od zaposlenika “spontano” potpisivanje. Peticija je od početka bila promašena i besmislena ideja.

Sve političke stranke iz RS-a jedinstvene su kada je u pitanju Inzkovo donošenje Zakona o zabrani negiranja genocida, postavlja se pitanja kako je moguće ili je to “normalno” da se više od 20 godina u ovom entitetu nije pojavila stranka koja bi bila alternativa nacionalnoj opciji?

– Nažalost, na zadnjim dešavanjima smo vidjeli da opozicija nije drugačija i da ne nudi alternativu. Posebno u dijelu suočavanja sa prošlošću, odnosu prema genocidu i zločinima. Tu postoji jedinstven stav. U zadnje vrijeme imamo plejadu mladih opozicionara koji veličaju četnistvo i rehabilituju Dražu Mihailovića. Oni koji imaju takvu mladež, ozbiljno se mogu zabrinuti za budućnost. Dugo vremena je igranje na nacionalnu kartu bio siguran recept za dobar izborni rezultat tako da nismo ni primijetili da je to preraslo u nacionalizam. Dugo vremena ćemo imati problem s takvim stanjem duha, jer je naslijeđe koje ova generacija političara ostavlja novoj, bremenito, bez kritičke samorefleksije, ksenofobno i naicionalističko. Prostor je mali pa uz sve poluge vlasti lako zarobite um.

Neprihvatanje novog visokog predstavnika u BiH je jasan pokazatelj da nam institucija OHR-a treba. Druga je sedmica otkako je Schmidt u BiH, da li može Vučić natjerati Dodika da se sastane s njim?

– Sasvim sam sigurna da će se Milorad Dodik sastati sa Schmidtom. Doprinos i uticaj Aleksandra Vučića u tome će biti nesumnjivo značajan. Sad je potrebno iznaći bezbolan način koji ne bi naštetio ugledu i datoj riječi Milorada Dodika (da se neće sastajati s nepostojećim i lažnim visokim predstavnikom).

Kako komentarišete izjavu Nebojše Vukanovića da se Dodik jako plaši Vučića, “svjestan je Vučićeve moći da ga preko svojih medija i obavještajne službe može uništiti preko noći imajući u vidu sve velike afere, korupcionaške skandale i prljave poslove u kojima Dodik učestvuje”?

– Niko u Banjaluci nije do sada mogao biti na vlasti bez zelenog svjetla iz Beograda, da li onih koji su na vlasti, tako i određenih bezbjedonosnih struktura, tako niko neće ni otići s vlasti dok to Beograd ne kaže.

S druge strane, šutnja iz Hercegovine je tu. Ni HDZ-ovi zvaničnici nisu bili na prijemu kod Schmidta, da li ovdje imamo tzv. hladni rat na relaciji Schmidt/OHR – HDZ BiH?

– HDZ je postao prepoznatljiva partija po šutnji. Ta šutnja je naročito glasna kada korespondira sa stavovima i porukama SNSD-a. Šutnjom se ove dvije stranke međusobno podržavaju u škakljivim situacijama. Mislim da HDZ Hrvatske podržava visokog predstavnika, osim ministra vanjskih poslova, ali to ne igra bitniju ulogu. Ne bih ja odnos HDZ-a BiH i OHR-a nazvala hladnim ratom, već šumom u komunikaciji, izazvanom podrškom SNSD-a. I tu očekujem otopljavanje u odnosima.

SDP BiH, ali i druge stranke, reagovali su na Dodikove provokacije, odnosno govor mržnje, pozvali su Tužilaštvo BiH da odmah pokrene istragu protiv njega. Može li se nazrijeti neko pomicanje sa mrtve tačke na sve te silne uvrede od ovog čovjeka, i Vas je nedavno vrijeđao?

– Očito je da nam je govor mržnje postao društveno prihvatljiv i normalan. Taj govor s ekstremnim primjerima koje su koristili političari u BiH, analizirao je nedavno Dejan Lučka u analizi “Govor mržnje” kod političara u BiH. Ne znam primjer da je neko zbog toga u BiH sankcionisan niti će biti dok nam je pravosuđe ovakvo, produžena ruka tih istih političara koji su prostor kontaminirali do te mjere da će nam trebati decenije da se pročistimo.

Leave your vote