Jasne poruke iz Njemačke: Christian Schmidt se ‘90-ih, tokom rata u BiH, kao zastupnik angažirao za BiH

Poznato je da je visoki predstavnik Valentin Inzko manje-više bio prisiljen na pasivnost zbog neslaganja zapadnih članova PIC-a o sudbini i ulozi OHR-a, otkad je 2007. postalo jasno da je plan zatvaranja OHR-a preko noći propao. U tom smislu dogovor, prije svega Berlina i Washingtona, o imenovanju Schmidta stvara preduslove za svojevrsno oživljavanje institucije Ureda visokog predstavnika (OHR), kaže za agenciju Patria politički analitičar Bodo Weber.

“Schmidt neće biti ni Ashdown, ni Schwarz-Schilling, ni Inzko. Ashdown neće biti jer je vrijeme prošlo kad je OHR bila vodeća institucija međunarodne zajednice, i neće se vraćati. Schwarz – Schilling neće biti jer ne dolazi sa mandatom da se OHR preko noći zatvara, a Inzko neće biti jer je prošlo vrijeme dubinskog neslaganja zapadnih članova PIC-a.

Vjerujem da Schmidtu tek predstoji da iznova definiše svoju ulogu i ulogu svog ureda, što, vjerujem prije svega se odnosi na pitanje odnosa prema podjeli rada između OHR-a i drugih međunarodnih aktera, prije svega prema Delegaciji EU / specijalnom predstavniku, te na pitanje budućnosti korištenja bonskih ovlasti”, ističe Weber.

Uz to, dodaje, ne manje važno, novi visoki predstavnik može i mora djelovati proaktivno na stvaranju zajedničke, dugoročne, sveobuhvatne strategije prema BiH, prvo EU, te šireg Zapada.

“On to može učiniti putem svog uticaja u političkom Berlinu”, ističe Weber.

O tome da Schmidt dolazi u vremenu unutrašnjih tenzija u BiH, ali i onih na međunarodnom nivou, Weber kaže: “Te tenzije su rezultat dugogodišnjeg odsustva strateške politike EU i SAD, odnosno Zapada, kako prema BiH, tako i prema široj regiji.

U tom smislu te tenzije će u isto vrijeme usložiti rad Schmidta i od toga će ovisiti koliko će mu biti pruženo nove šanse, jer zbog tih tenzija, uključujući razne non-papere, trenutno se u zapadnim prijestonicama posvećuje neobična pažnja regiji Zapadnog Balkana, koja dugo nije u žiži interesovanja”.

“Schmidt se ‘90-ih, tokom rata u BiH, kao mladi zastupnik angažirao za BiH, u vrijeme kad to u njegovoj stranci nije baš bilo popularno. Posljednje tri godine se iza kulisa intenzivno angažirao protiv opasnog guranja ideje razmjene teritorije u pregovorima Kosovo-Srbija, i to protiv politike dva predsjednika.

Priča oko navodne bliskosti Schmidta Zagrebu se pojavila u bh. medijima u kontekstu iznenadnog curenja informacije o njegovoj kandidaturi, u vrijeme kad je on bio relativno nepoznata ličnost, kako za širu javnost, tako i za medije u BiH.

Koliko ta bliskost hrvatskoj vladajućoj politici je stvarna ili izmišljena, na to bi Schmidt najbolje trebao sam odgovoriti, i treba odgovoriti. Vjerujem da će to učiniti čim stupi na dužnost”, odgovorio je Weber na pitanje Patrije o vezama Schmidta i Hrvatske, te odlikovanju “Ante Starčević” koje mu je dodijeljeno za pomoć Hrvatskoj.

Upitan hoće li Schmidt prekinuti praksu kafanskih dogovora i jačati institucije države BiH, Weber pojašnjava: “Njemačka vlada se napokon jasno i principijelno pozicionirala prema pregovorima koje vode predstavnici EU i SAD u BiH, tj. o reformi izbornog sistema.

A taj princip glasi da eventualni sporazum ne smije uključiti produbljivanje postojećih etničkih podjela. Uz to zvanični Berlin poprilično jasno stavlja do znanja da ne vjeruje da je tzv. princip o “legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda”, koji je izmislio i gura HDZ BiH, u skladu sa demokratskim principima koji bi trebali voditi pregovore. Vjerujem da će to pozicioniranje Berlina na neki način voditi Schmidta”.

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.