Snažan poziv ambasadorice BiH u Švedskoj prema Evropskoj uniji: “Zašto ostaju nekažnjeni politički subjekti koji vrše povredu Deytonskoga sporazuma?”

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Švedskoj Elvira Dilberović obratila se saopštenjem za javnost koje prenosimo u cijelosti:

“Čovjek modernoga doba danas je uveliko suočen sa različitim krizama koje narušavaju njegovo zdravo bitisanje. Već drugu godinu borimo se sa zdravstvenom krizom koju je izazvala pandemija COVID-19, prijetnja koja je odnijela živote, drastično utjecala na ekonomije i blagostanje mnogih zemalja, još više oslabila ionako slaba društva, zatvorila nas u osobne okvire unutar kojih je teško čuti eho onih kojima je pomoć potrebna. Nažalost, vrlo je izgledno da nas je ta kriza uvukla i u moralne dileme koje ne bi smjele biti dijelom življenja evropskoga čovjeka, koji se stoljećima borio djelom i riječju za poštivanje ljudskih prava, integriteta ličnosti, nacionalnih, vjerskih, etničkih sloboda…

I opet je izvjesno da građani Bosne i Hercegovine uveliko osjećaju udare tih vjetrova u svojoj domovini.

Aktualna situacija u Bosni i Hercegovini je izuzetno teška, kompleksna, neizvjesna. U ovom trenutku naša je moralna i građanska obaveza da pokažemo kako je BiH moguća kao evropska, demokratska država u kojoj su oduvijek živjeli i žive različiti narodi, država u kojoj moraju biti zagarantirana sva ljudska prava i načela.

Zato tražimo odgovore od onih koji su direktni i indirektni učesnici u pokušaju nasrtanja na BiH i vrijednosti koje u njoj žive svi njeni građani.

Podsjetimo, da je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Deytonski sporazum) parafiran je u Deytonu, a zvanično potpisan u Parizu, 14.12.1995. godine između Republike Bosne i Hercegovine, Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) i Republike Hrvatske, čime je okončana agresija na Bosnu i Hercegovinu.

Danas, toliko godina nakon potpisivanja Sporazuma, intenzivno se odvijaju diplomatske aktivnosti kako u BiH, tako i širom svijeta, koje su u koliziji sa temeljnim odredbama tog Sporazuma i sa konvencijama sadržanim u njemu. Pojedinci, podržani međunarodnim predstavnicima, urušavaju zvanične institucije BiH, njenu samostalnost, suverenost i nezavisnost. To su isti oni političari koji negiraju genocid u Srebrenici, isti oni političari koji žive ideje aparthejda, secesije, isti oni političari koji, nažalost, ostaju nekažnjeni od strane međunarodnih subjekata.

Susjedi i komšije Bosne i Hercegovine od prestanka agresije na BiH kontinuirano, danas jače i vidljivije, nastavljaju da se miješaju u unutrašnju politiku BiH, narušavajući teško uspostavljeni mir, te utječu na usporavanje procesa uključenja Bosne i Hercegovine u EU i NATO. Naročito nas zabrinjava huškačka retorika iz Hrvatske, koja bi, kao članica EU trebala voditi susjednu politiku temeljenu na najvišim ljudskim vrijednostima, kao postulatima EU.

1. Stoga nam se nameće pitanje: zašto zemlje članice EU pasivno promatraju narušavanje načela na kojima se zasniva sama bit i svrha njenoga postojanja? Vrijede li odredbe Evropske konvencije o temeljnim ljudskim pravima i slobodama i za građane BiH?

2. Zašto ostaju nekažnjeni politički subjekti koji vrše povredu Deytonskoga sporazuma?

3. Zašto se određeni čelnici EU, te Savjeta sigurnosti UN otvoreno ne obrate građanima BiH o stavovima i zaključcima vezanim za budućnost BiH?

4. Da li počinioci genocida, etničkog čišćenja, najgnusnijih zločina protiv čovječnosti mogu biti političari i pregovarači koji odlučuju o sudbini svih građana BiH koji, u većini, žele vidjeti BiH u euroatlanskim integracijama?

Znamo da u Kraljevini Švedskoj i Republici Finskoj imamo dugogodišnje prijatelje, koji su direktnim aktivnostima pomogli poslijeratnu obnovu BiH, a koji danas čine znatne napore njenom priključenju EU.

Sada je trenutak da vas zamolimo da se ovi naši zahtjevi iznesu pred relevantne donosioce odluka u Kraljevini Švedskoj i Republici Finskoj, kako bi se iznijela istina, po ko zna koji put, da je trenutna situacija u BiH udar na temeljne građanske slobode i prava, udar kojim se želi spriječiti uspostava građanske, demokratske države u kojoj se baštini jedinstvo različitosti i suživota”, stoji u saopštenju.

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.