Štampa na njemačkom jeziku: Situacija postaje neugodna za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića

„Nesporno je da Rusija nigdje u Europi ne može računati na takve simpatije kao u Srbiji. To ima veze sa povijesnim i kulturnim vezama, ali prije svega s vladom Aleksandra Vučića“, ocjenjuje štampa na njemačkom jeziku.

Švicarski Neue Zürcher Zeitung u tekstu s naslovom „Veliki pravoslavni brat i rat” piše o odnosu Bugara i Srba prema invaziji Rusije na Ukrajinu. List podsjeća na vjerske i povijesne veze Bugarske i Rusije od 19. stoljeća i razdoblja oslobađanja od Osmanlija, ali i navodi da je sada već dugo godina odnos prema Moskvi ambivalentan – javlja Deutche Welle.

„Ruska invazija na Ukrajinu sada izaziva još veću napetost”, piše list i prenosi podatak da je trenutno i Putinova popularnost opala. „U 2020. samo 20 posto Bugara je imalo lošu sliku o ruskom predsjedniku, a sada već gotovo 50 posto. (…) Više od desetljeća nakon uspješne integracije u Zapad, Putinova Rusija je mjesto za kojim, uprkos povijesnoj bliskosti, čezne veoma mali broj Bugara.”

Situacija u Srbiji komplikovana

Istovremeno, piše Neue Zürcher Zeitung, situacija u Srbiji, „najvažnijoj pravoslavnoj zemlji na Zapadnom Balkanu”, daleko je komplikovanija: „Slike tisuća ljudi koji u Beogradu demonstriraju za Putina i njegov rat izazvale su širom svijeta nevjericu i nezadovoljstvo. Činjenica da je nedugo zatim održan slično veliki miting solidarnosti s Ukrajinom, nije bila primjećena.”

„Nesporno je da Rusija”, piše švicarski list, „nigdje u Europi ne može računti na takve simpatije kao u Srbiji.” Razloge za to, kao i kod Bugarske, autor teksta pronalazi u povijesnim i kulturnim vezama, ali, kako naglašava, to „još više ima veze s novijom poviješću, a prije svega s vladom Aleksandra Vučića”.

List ukazuje da srpski predsjednik godinama vodi politiku ekvilibriiranja između Zapada, Kine i Rusije, i tako uspješno otvara vanjskopolitički prostor. „Srbija je kandidat za članstvo u EU, a Unija je njen daleko najvažniji trgovinski partner. Ali, Putinova Rusija je ta koja se prikazuje kao istinski prijatelj zemlje i njene rascijepljene nacionalne duše. Vučić tako zadovoljava revizionističko-nacionalistički dio biračkog tijela, što je posebno važno neposredno pred izbore koji se održavaju početkom travnja”, piše Neue Zürcher Zeitung.

Situacija, međutim, „postaje neugodna za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, čak i ako je on trenutno u stanju da održi politiku klackalice”, ocjenjuje se u analizi. „Beograd je glasao za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje ruski napad, ali Srbija, kandidat za pristupanje Europskoj uniji, ne sudjeluje u sankcijama Bruxellesa. Uz Istanbul, Beograd je tako postao najvažnije čvorište zračnog prometa iz Rusije ka Zapadu.”

„Međutim, ako siguronosna politika EU-a zaista ponovo bude otkrila Balkan, ona će morati i da zahtijeva jasnu opredijeljenost Srbije. To bi za Vučića, koji neposredno pred izbore želi postići gol i europskom perspektivom i blizinom Rusiji, moglo biti vrlo nezgodno”, zaključuje švivarski list Neue Zürcher Zeitung

EU je već dugo dužna Balkanu

Utjecajem rata u Ukrajini na Balkan bavi se i Süddeutsche Zeitung iz Münchena. U tekstu pod naslovom „Zaboravljena obećanja” ocjenjuje se da je „Putinov agresivni rat poziv na buđenje EU da posveti više pažnje državama Zapadnog Balkana.” Njemački list piše: „Onaj kome se 20 godina stalno neüto obreäaje neizbežno počne razmišljati o tome koliko ta obećanja vrijede. I koje su alternative. To je slučaj sa zemljama Zapadnog Balkana, kojima je Europska unija 2003. godine obećala da će se pridružiti.”

„Naravno da proširenje EU-a nije samo po sebi cilj”, ukazuje list, „naravno da se moraju poštivati kriteriji koji propisuju standarde za stabilnost institucija, demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina, funkcionalnu tržišnu ekonomiju i usvajanje zajedničkog pravnog sustava. A zbog nedostatka volje za reformama i političke hrabrosti u šest država, proces približavanja EU odugovlači se već gotovo dva desetljeća.”

“EU se mora suočiti s kritikama”

Međutim, kako se naglašava u tekstu, „i EU se mora suočiti s kritikama da nije učinila ni približno dovoljno kako bi ispunila svoja obećanja. To je utoliko više problematično, jer geopolitički konkurenti, kojima demokratski i prije svega miran razvoj nisu prioriteti, već duže vrijeme popunjavaju praznine i koriste Balkan kao instrument za svoje partikularne interese. Kina pokušava stvoriti ekonomsku zavisnost pomoću koje može iznuditi i političku vjernost, a Rusija se godinama aktivno bavi destabilizacijom, podržavajući nacionalističke i secesionističke tendencije i podstičući etničke tenzije”, piše njemački list i na kraju zaključuje:

„Agresorski rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine je znak za uzbunu, a regija je nemirna kao što dugo nije bila. Koliko god bio korektan i razumljiv sadašnji pristup Ukrajini, EU je ipak već dugo dužna Balkanu. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock se za vrijeme svog putovanja po regiji uvjerila koliko je proces približavanja i dalje težak. Zato njemačka vlada, kako je i najavljeno, mora hitno, aktivno i odlučno povesti računa o jugoistoku kontinenta. To podrazumijeva proširenje ekonomske suradnje tamo gdje postoje partneri spremni na reforme, ali i uvjeravanje kako u Bruxellesu, tako i kod onih partnera iz EU-a koji koče”, zaključuje njemački list Süddeutsche Zeitung.

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.