Iz BiH u ratu otišao u Švedsku i postigao ogroman uspjeh: Nije zaboravio na svoje korijene i to prenosi mlađim naraštajima

Almir Karahodža je kao dijete napustio Stolac, te je sa porodicom otišao put Švedske. U ispovijesti za N1 govorio je o tome kako je nakon završetka dva fakulteta postao uspješan poslovni čovjek koji rukovodi velikim lancem stomatoloških ordinacija u Švedskoj.

Međutim, on nije zaboravio svoje korijene i odakle dolazi, te svoje slobodno vrijeme posvećuje malađim generacijama koje podučava bosanskim narodnim igrama i nošnjama te kulturi i tradiciji sa ovih prostora.

Na početku je Karahodža govorio o svom putu iz ratom zahvaćene BiH ka Švedskoj.

“1994. godine smo došli u Švedsku.

Sve je to krenulo da se čovjek morao boriti. Prvo se borilo u ratu, da ostaneš živ, da preživiš. Nismo imali hrane, ničega. Otac bio u zatvoru.

Onda smo dobili drugu šansu da živimo u drugoj državi, pa je i tu krenula borba. Ne možeš sebe gledati kao žrtvom i doseljenikom, već kako da uspiješ u novoj državi i sredini”, prisjetio se Karhodža.

Sada je on direktor stomatoloških klinika širom Švedske.

“Imamo preko 240 uposlenika i ja sam tu regionalni šef i direktor firme”, naveo je on.

Također, Karahodža je za N1 je naglasio šta je za njega najveći uspjeh otkako je iz ratom zahvaćenog Stoca stigao u Švedsku.

“Moj najveći uspjeh je da nisam zaboravio ko sam i šta sam i to je zahvaljujući roditeljima.

Ponos je preživjeti rat i nastaviti dalje. Ne gledati sebe kao gubitnika iako su moje najljepše godine oduzete kao i mnogim mojim vršnjacima.
Meni je bilo da što više pokažem u novoj državi”, istakao je Karahodža.

Svoje slobodno vrijeme Karahodža posvećuje djeci i kako da djeca rođena u Švedskoj ne zaborave kulturu i tradiciju iz BiH.

“Formirao sam svoje KUD Zlatni behar 2010. godine. Od tada smo osam puta prvaci Švedske. Sva ova djeca koja igraju su rođena u Švedskoj i kada obuku narodnu nošnju, vidiš Bosnu u njima”, s ponosom je istakao Karahodža.

Karahodža je dodao da su i Šveđani oduševljeni kada vide djecu u bosanskoj narodnoj nošnji. Volio bi, kaže, da provodi vrijeme malo u Švedskoj, malo u BiH.

“Mora li se ići u penziju sa 68, 69. godina. Zašto ne otići sa 55. godina?”, kazao je.

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.