Politička analitičarka Tanja Topić govorila je u emisiji Izvan okvira o aktuelnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini i regionu.
Slučaj verbalnog ataka na nju 2021. godine, kada ju je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, javno neprimjereno etiketirao, našao se u izvještaju međunarodne organizacije Human Rights Watch.
Tanja Topić je govoreći o odnosu vladajućih političara u RS prema međunarodnim organizacijama i institucijama rekla kako je preovladavajući nipodaštavajući odnos, te da ne postoji dosljedan tretman međunarodnih aktera, kao ni institucija.
“Pravila političke igra u RS su radikalna. Opozicija je napadnuta da ne želi nezavisnu RS, da ne želi da se vrate prenesene nadležnosti. Sva krivica zbog stanja u kojem se nalazi RS okrivljuje se opozicija kojoj se podmeće da je produžena ruka političkog Sarajeva”, kazala je u razgovoru za N1 politička analitičarka Tanja Topić.
Neophodno nam je resetiranje cijelog društva, smatra Topić, a tek onda bismo mogli krenuti u izgradnju pristojnijeg društva. Ona je govorila o ideološkim razlikama pozicije i opozicije u RS, naglasivši da u značajnoj mjeri tih razlika nema.
“Nijedni ni drugi nemaju autokritičku refleksiju prema ratu, prošlosti i ratnim zločinima, prema sopstvenoj mračnoj strani. Svi imaju neku vrstu nacionalne osviješćenosti, i rekla bih da razlike postoje tek u nijansama”, rekla je Tanja Topić podsjetivši da je Milorad Dodik ranije govorio o šteti Ratka Mladića i Radovana Karadžića, te da je bio jedan od onih koji je priznao da je u Srebrenici počinjen genocid.
Dodik je u svojoj političkoj agendi krenuo u osamostaljivanje RS, rekla je Topić.
“Opozicija mu u tim aktivnostima pruža ruku spasa. Opozicija je bila saučesnik u ovoj krizi i blokadi”, rekla je Topić te se osvrnula na probosanskohercegovačke političke snage.
Tanja Topić podsjetila da je do 2006. godine bio postignut jedan “izrazit napredak”, budući da su građani u Banjaluci imali jaku Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP BiH). Ova bh. stranka svojevremeno je imala poslanike u Skupštini. A u međuvremenu je doživjela gubitak i regresiju kao opoziciona politička platforma.
“Zaokret se desio 2006. godine kada je građanima RS-a ponuđen referendum kao nezavisnost, priča o državi u državi. Sve vrijednosti koje su značile koheziju i prevazilaženje etničkih podjela tada su pale u vodu.
Iz zvanične politike godinama građanima pričaju priču o tome da je Sarajevo za njih inostranstvo i da ne smijete da se identifikujete sa sopstvenom državom Bosnom i Hercegovinom. To, naravno, ostavlja posljedice”, mišljenja je Topić.
Ostalo je, prema mišljenju Tanje Topić, otvoreno pitanje da li povratak u institucije BiH znači onakvo djelovanje koje smo imali do sada, odnosno da politički predstavnici koji dolaze iz RS odlučuju samo isključivo onda kada se radi o temama i interesima tog bosanskohercegovačkog entiteta.
