Bakir Izetbegović poslao poruku Miloradu Dodiku: “Neka se ne brine…”

Odustajanje Bogića Bogićevića od kandidature za gradonačelnika Sarajeva, ponašanje “Četvorke” u Gradskom vijeću Grada Sarajeva, Dodikove izjave o Bošnjacima, Čovićeve poruke da SDA ima “maksimalističke zahtjeve”, neke su od tema o kojima je razgovarao predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

U intervjuu za Faktor, Izetbegović je poručio da će vijećnici SDA ukoliko se Bogićević predomisli glasati za njega i dati svu potrebnu podršku kako bi bio uspješan gradonačelnik.

Bogić Bogićević je povukao kandidaturu za gradonačelnika Grada Sarajeva. Iako je u svom pismu upućenom predsjedniku SDP-a precizirao da su događanja na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća “svojevrsna poruka da, unutar ‘Četvorke’, nije poželjan kandidat za pomenutu odgovornu funkciju”, spinovanjem od strane pojedinaca iz “Četvorke” krivica se pokušava prebaciti na SDA, a Konaković je objavio i kako je podnio krivičnu prijavu protiv Abdulaha Skake.

Sve to je doprinijelo tome da se u javnosti formira iskrivljeni sud kako je SDA “srušila” Bogićevića? Kako Vi komentirate jučerašnje događaje? Kakav je Vaš stav o kandidaturi Bogića Bogićevića za gradonačelnika, ali i o njegovoj odluci da povuče kandidaturu?

– Skaka je bio uspješan gradonačelnik, iza njega će ostati niz dobro osmišljenih i kvalitetno dovršenih projekata. Ne vidim razlog i potrebu da ga Dino Konaković vrijeđa i proziva. Nije Skaka kriv što je došlo do nesloge i odustajanja od podrške sinu Kemala Ademovića unutar “Četvorke”.

Nažalost, sva politika stranaka “Četvorke”, a od jučer “Trojke”, je konflikt, svađa, optužbe i spinovanja. U posljednje vrijeme se svađaju međusobom, i ta njihova svađa je upropastila šansu da dobijemo dva dobra gradonačelnika, Guzina u Mostaru i Bogićevića u Sarajevu. U svakom slučaju, ako se Bogić Bogićević predomisli, i prihvati kandidaturu, vijećnici SDA će glasati za njega, a zatim ćemo mu dati svu potrebnu podršku kako bi napravio uspjeh na poziciji gradonačelnika Sarajeva.

Predsjednik HDZBiH Dragan Čović u intervjuu za “Avaz” optužio je SDA za blokade u pregovorima u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH, jer ste, kako je kazao “postavili naknadne zahtjeve koji se odnose na Vladu FBiH, pitanje Ustavnog suda FBiH”, te da na taj način želite kupiti vrijeme da se ne postigne nikakav dogovor. Ko i zašto zapravo blokira izmjene Izbornog zakona BiH? Kazali ste nedavno da ste imali uvid u prijedlog izmjena koje je HDZ dostavio međunarodnoj zajednici. Da li su te izmjene u pravcu implementiranja presuda iz Strasbourga i može li se uopće ići u te izmjene bez izmjena Ustava BiH?

– Ne mogu postojati “naknadni zahtjevi” kada je u pitanju zakonom propisano popunjavanje Vlade i Ustavnog suda FBiH. Postoji Ustav i zakoni koje HDZ ne poštuje, godinama držeći u blokadi imenovanja u Vladi i Ustavnom sudu. Na ovaj način je, između ostalog, narušena ustavna pozicija i pravo Bošnjaka da učestvuju sa osam, a ne sa šest ministara u radu i donošenju odluka Vlade FBiH. Dok se ne ispoštuju Ustav i zakoni, SDA neće sjesti za pregovarački sto sa HDZ.

A što se tiče samog prijedloga HDZ-a, on je potpuno na liniji njihovih jednostranih zahtjeva, i uz to je neprovodiv. Ne može se implementirati presuda po apelaciji Sejdić/Finci bez izmjene Ustava BiH kojom će se svima u ovoj zemlji pružiti šansa da budu izabrani za člana Predsjedništva BiH. A HDZ insistira da jedan od tri člana Predsjedništva BiH mora biti Hrvat. Dragan Čović je u svom intervjuu “Avazu” optužio SDA da ima “maksimalističke ciljeve”, a u stvari su zahtjevi HDZ maksimalistički i neprovodivi.

U Interresornoj radnoj grupi koja treba raditi na izmjenama Izbornog zakona BiH, nema predloženih članova CIK-a. Matthew Palmer i ambasador Eric Nelson su upozorili da CIK mora biti aktivno uključen u proces izmjena Izbornog zakona BiH. Da li ćete insistirati da se i predstavnici institucije koja provodi izbore uključe u rad ove radne grupe? I može li se bez njih raditi na kvalitetnim izmjenama Izbornog zakona?

– Predstavnici CIK-a će biti uključeni u rad Interresorne grupe, i na tome će insistirati članovi SDA koji ulaze u sastav ove grupe. Po meni je bilo jako bitno uključiti i predstavnike opozicije u rad grupe, ali nije bilo spremnosti polovine članova Zajedničkog kolegija Parlamentarne skupštine BiH za to. Odluke se u Zajedničkom kolegiju donose konsenzusom.

Kako Vi vidite i tumačite izjavu lidera SNSD-a Milorada Dodika da je “bošnjački narod dobar, ali pomalo nesretan jer nema adekvatne političke elite koja može da odradi prave i dugoročne interse bošnjačkog naroda nego ga drži na nekim stereotipima koji ne mogu da funkcionišu i koji troše energiju naroda”?

– Neka se Dodik ne brine za Bošnjake i one koji ih predstavljaju. Ne trebaju Bošnjacima njegovi komplimenti, niti lažna zabrinutost. Bošnjački rukovodioci ne nose stigmu zločina i genocida kakvu je srpsko rukovodstvo stavilo na vrat cijelom srpskom narodu, ne nalaze se na “crnim listama” State Departmenta, ne odlikuju ratne zločince, dijelovi BiH u kojima SDA i bošnjačko rukovodstvo imaju presudan utjecaj su ekonomski i životnim standardom bitno bolji od Republike Srpske. Samo Sarajevo prikupi više PDV-a od cijele RS. Nesretan je narod čiji su penzioneri gladni, a rukovodstvo enormno bogato.

Ambasada Ruske Federacije u BiH prije nekoliko dana uputila je pojašnjenje SDA vezano za Vašu stranačku reakciju na direktne prijetnje upućene državi BiH, da je naše približavanje NATO Savezu za Rusiju neprijateljski korak te da će morati reagirati. Kako ste Vi shvatili naknadno rusko pojašnjenje, prema kojem su navodno pogrešno shvaćene njihove izjave?

– Bosna i Hercegovina je krvavo platila svoj suverenitet, i kani ga zadržati. Jednako tako, mi kanimo očuvati prijateljske odnose sa Rusijom, nemamo namjeru ni na koji način učestvovati u ugrožavanju sigurnosti ove velesile. NATO savez doživljavamo kao odbrambenu alijansu koja donosi mir i stabilnost, tako da zaista ne razumijemo tvrdnje Ambasade Ruske Federacije da je to “naoružana armada usmjerena prema Rusiji”, da “članstvom u NATO BiH preuzima obavezu da svoje mlade ljude šalje u udaljene krajeve planete da ginu za tuđe geopolitičke ciljeve”, da će “BiH postati država na ratnoj liniji” itd.

Neke od zemalje članica NATO dijele granicu sa Rusijom, a BiH je od tih granica udaljena hiljadama kilometara. Ne radi se ni o kakvoj ekspanziji prema Rusiji, nemamo obavezu, niti nam pada na pamet slati vojnike u ratove. Našu saradnju i integracijski proces u odnosu na NATO ćemo sigurno nastaviti u skladu sa Zakonom o odbrani i relevantnim odlukama Predsjedništva BiH.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je na stranačkom kongresu ubjedljivom pobjedom ponovo izabran za predsjednik AK Parti. U posljednje vrijeme u pojedinim medijima se plasiraju teze kako su Vaši odnosi narušeni, te da niste više u tako prisnom kontaktu kao što ste bili svih prethodnih godina. Kakvi su zaista Vaši odnosi, i personalni, ali i SDA i Erdoganove stranke? I kakvim biste ocijenili odnose države BiH i Turske?

– Erdogan je zaista izuzetan lider, sigurno jedan od najsposobnijih na svijetu. Preporodio je Tursku. Ja više nisam član Predsjedništva BiH i nemam onu vrstu zvanične komunikacije kakvu sam ranije imao prema predsjednicima drugih država, ali kontakte sa prijateljem Erdoganom redovno održavam. Nedavno smo razgovarali telefonom, ali ne smatram obavezom sa svakim kontaktom upoznavati javnost. Odnosi dviju zemalja su izuzetno dobri, i moglo bi od njih biti i veće koristi za BiH ako bi sve mogućnosti iskoristili, brže reagovali. Izgradnja autoputa Sarajevo-Baograd je, recimo, bez potrebe na čekanju. U Srbiji Turci već grade dio te ceste.

Mnogi su prije dvije godine predviđali krah AK Parti nakon što su Erdogana napustili prvi saradnici i osnivači ove stranke, Ahmet Davutoglu i Ali Babacan. Obojica su osnovali svoje stranke, a kao razlog napuštanja AK Parti su naveli “neslaganje, duboke razlike i potrebu za novom vizijom”. Gdje su danas oni, a gdje je Erdogan?

– Razgovarao sam sa Davutogluom nakon njegovog razlaza sa Erdoganom, i nisam mogao dokučiti prave razloge za njegov odlazak. Lidera poput Erdogana se ne smije olako napustiti, jer on je očigledno čovjek misije kakvog su Turci, ali i muslimanski ummet dugo čekali. Saradnici imaju obavezu podržavati ljude poput Alije Izetbegovića, Taipa Erdogana, Muhameda Mahatira, jer takvi lideri nose ogroman teret historijskih promjena u svom narodu. Nažalost, mnogi, pa i prvi saradnici su se okrenuli protiv ovih ljudi misije, bez pravog razloga, u borbi za vlast i vlastitu poziciju.

“Kao zemlja u srcu Afrike, Azije i Evrope nemamo luksuz da okrećemo leđa ni zapadu ni istoku”, poručio je Erdogan dodajući “kako njegova zemlja pretendira da preuzme odgovornost predvodnika uspostavljanja novog svjetskog poretka”. No, i pored ovakvih konkretnih i jasnih poruka, nerijetko svojim političkim potezima, podjednako izaziva animozitete i na istoku i na zapadu. Kako Vi to komentirate? Šta za svjetski poredak znači jaka Turska, a posebno za našu državu?

– Rast Turske i rast Erdogana naravno provociraju rivale, i na istoku i na zapadu. Ali, sa jakima se svi na kraju pomire. Naročito ako su jaki pri tome i dobronamjerni, skloni miru i dogovoru. A Erdogan očigledno spada u takve.

Faktor

Pročitajte više

Log In

Forgot password?

Forgot password?

Enter your account data and we will send you a link to reset your password.

Your password reset link appears to be invalid or expired.

Log in

Privacy Policy

Add to Collection

No Collections

Here you'll find all collections you've created before.