Ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA) smatra da će odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta biti signal da se pravnim nasiljem ne može postići napredak.
“Vjerujem da će i ova odluka, kao i one jučerašnje, biti još jedan jasan signal i poruka da se obustavi i poništi svaki drugi pokušaj da se pravnim nasiljem i zloupotrebom entitetskih institucija podriva država, njene nadležnosti, institucije i postignuti napredak”, istakla je.
Prema riječima Turković, to je preduslov za nastavak reformskih procesa i učinkovit rad na rješavanju brojnih izazova sa kojima se suočavaju građani Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, Schmidt je saopćio da je suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini RS.
Između ostalih, ovu odluku su pozdravili predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA), član Predsjedništva Željko Komšić (DF) i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.
Shodno ovom obrazloženju, visoki predstavnik se u ovoj odluci pozvao na Dejtonski mirovni sporazum i Deklaraciju Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) kojom se zahtijevalo iznalaženje trajnog rješenja pitanja državne imovine.
Napomenuto je da je na osnovu spomenute deklaracije formirana Komisija za državnu imovnu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza oba entiteta i Brčko distrikta.
“Komisija je, između ostalog, bila zadužena za predlaganje zakona kojima se uređuje utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta i kojima se određuju njihova prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom”, ukazano je.
Naglašeno je da je Upravni odbor PIC-a 2008. definisao “prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti” kao prvi od pet ciljeva koje organi Bosne i Hercegovine trebaju realizirati prije tranzicije OHR-a u Ured specijalnog predstavnika Evropske unije.
“Upravni odbor PIC-a je pozvao organe vlasti da što prije ostvare ove ciljeve i doprinesu ispunjavanju ovih uslova te je zahtijevao od visokog predstavnika da preduzme sve neophodne mjere kako bi osigurao ispunjenje navedenih ciljeva”, obrazloženo je.
Također je napomenuto da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2012. odlučio da je država Bosna i Hercegovina titular državne imovine te da je isključiva nadležnost Parlamenta Bosne i Hercegovine da reguliše ovo pitanje.
“Ustavni sud je ove principe i stavove ponovio u kasnijim odlukama koje se odnose na poljoprivredno zemljište, rijeke, vode, šume i šumsko zemljište”, dodaje se.
Schmidt se za poništavanje Zakona o nepokretnoj imovini pozvao i na to da ne postoji relevantan zakon kojim se tretira pitanje državne imovine. Shodno prethodno navedenom, donio je odluku za izmjenu i dopunu Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Potcrtano je da je ovaj zakon na snazi sve dok ga Parlament Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna te dodatnih uslova. Zakonom je državna imovina definisana kao:
Nepokretna imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije, koji su 29. juna 2001. potpisale Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija;
Nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina od 31. decembra 1991.;
Poljoprivredno zemljište koje državnom imovinom smatra Ustavni sud Bosne i Hercegovine;
Rijeke, šume i šumsko zemljište koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kao državno zemljište.
U zakonu, koji je proglasio Schmidt, je istaknuto da će samo država moći raspolagati državnom imovinom.
Naglašeno je da privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi dok na snagu ne stupi zakon na državnom nivou kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji je usvojio Parlament Bosne i Hercegovine, odnosno dok visoki predstavnik drukčije ne odluči.
