Cijena porcije ćevapa na Baščaršiji je ponovo porasla, a ugostitelji tvrde da je ovo poslovni potez na koji su bili primorani zbog rasta cijene mesa i situacije na tržištu.
Naime, gosti sada za porciju od 10 ćevapa moraju izdvojiti osam (u Specijalu i Bosni), devet (u Želji) ili 10 KM (kod Ferhatovića, Hodžića i u Mrkvi).
Mala porcija je 4,5 ili 5KM. Inače, hljeb je u BiH oko 1,5KM.
Početkom ove godine primijećen je drastičan rast cijena osnovnih životnih namirnica, a poskupljenje nije zaobišlo ni meso i mesne prerađevine.
Cijena kilograma junetine prije nekoliko mjeseci bila je oko devet KM, a sada je 13 KM i više. Kilogram teletine mogao se kupiti za 18 KM, a sada se kreće oko 24 KM.
Kao što je već navedeno, ugostitelji su se morali odlučiti na ovaj korak.
“Jedno vuče drugo, morali smo povećati cijene. Na kraju krajeva, naši gosti su uglavnom stranci, pa ih povećanje ne pogađa toliko kao stanovnike Bosne i Hercegovine”, kazao je jedan ugostitelj fotoreporteru Klix.ba.
Cijene energenata rapidno rastu. Osim plina, goriva, sada je mnogo skuplji i pelet. ”Cijene su nerealne, ovo je profiterstvo”, poručuju ogorčeni, u teškoj ekonomskoj situaciji, bh. građani. Cijene su udvostručene.
ako tek dolazi ljeto Muhamed Softić uveliko razmišlja o zimi. Cijena peleta sve je veća. Nekada je za tonu plaćao 250 KM, a pelet trenutno košta 640 KM.
”Meni treba po ovoj cijeni sedam mjeseci moje penzije bez da jedem, da plaćam režije da bih platio pelet da se grijem. Sada imam običaj reći, kako su cijene otišle – sve što ti Vlada ponudi da sufinansira bolje ćeš proći”, kazao nam je Muhamed Softić.
A najbolje prolaze prodavači. Cijena raste zbog velike potražnje i izvoza. Samo tokom ove godine izvezeno je više od 25 hiljada tona peleta.
Prema dosadašnjoj cijeni za kuću od 150 kvadrata bilo je potrebno izdvojite 1.500 KM tokom zimske sezone. Zbog nove cijene bit će potrebno izdvojiti preko 3.000 KM.
Trend rasta cijena nije zaobišao ni stanove za iznajmljivanje, kirije skuplje za…
Trend divljanja prodajne cijene stanova u Sarajevu nastavlja rasti, prvenstveno zbog manjka ponude i stanogradnje koja je u zastoju. Sa druge strane, ponuda stanova koji su dati na iznajmljivanje je nešto bogatija, ali je i tu došlo do određenih poskupljenja.
U poređenju sa prethodnim godinama, cijene stanova na iznajmljivanju porasle su, u prosjeku, za 10 posto.
Kako nam je potvrdio Saša Pinter, vlasnik agencije Artis iz Sarajeva, cijene su primjerene prošlim godinama i nije došlo do znatnih povećanja.
“Što se tiče centralnih dijelova grada, područja Općine Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo i Novi Grad, cijene stanova koji su na iznajmljivanju su blago povećane. Otprilike, oni stanovi koji su bili 500 KM, sada su 550 KM”, kaže Pinter.
Ponude ne manjka. Pinter tvrdi da u odnosu na prošle godine, nema nekih znantnih odskakanja, s tim da su u deficitu stanovi manje kvadrature.
“U ponudi ima dosta stanova, u odnosu na prošle godine nema nekih znatnih odskakanja, jedino je deficit manjih stanova veličine 30 do 50 kvadrata. Cijena rente za takve stanove je od 350 do 500 KM, a takvih stanova je uvijek bilo u deficitu”, kaže on.
Dvosobnih, trosobnih i većih stanova, od 70 kvadratnih metara i više uvijek ima, ali je i cijena rente tu drugačija.
Pinter dodaje kako se nada da će trend rente rasti u Sarajevu rasti. Prije koronavirusa, grad se pretvarao u turistički, ali je lockdown sve to usporio.
“Očekujem da se, ako ne ovog ljeta, onda idućeg, sve počne vraćati u normalu. S tim u vezi, rast će i renta, a Sarajevu će se vraćati turistički duh”, zaključuje Pinter.