– Odlučeno je da se pozove nekoliko nazadnih demokratija zato što su važni saveznici i što bi njihovo isključenje sa samita poslalo negativan signal nezainteresovanosti ili zanemarivanja – kaže u razgovoru za Danas Janusz Bugajski, viši saradnik Fondacije Jamestowna iz Washingtona i stručnjak za Balkan, komentarišući to što je i Srbija na kraju pozvana na Samit za demokratiju koji 9. i 10. decembra organizuje predsjednik SAD Joe Biden.
Bugajski dodaje da su Srbija i Kosovo pozvane djelimično i zato da “pokažu da mogu da napreduju u svojim bilateralnim odnosima uporedo sa demokratskim razvojem.
Učešće Srbije na Samitu, također, pokazuje da zemlja pripada transatlantskoj zajednici, a ne ruskoj imperijalnoj Euroaziji”.
U toku intervjua, Bugajski se osvrnuo i na podatke Međunarodnog instituta za sigurnost iz Beograda koji je saopćio da će SAD u januaru uvesti sankcije pojedincima sa Balkana na osnovu akta Magnitskog.
Kako oni navode, sankcije će biti uvedene dijelu političke i poslovne zajednice u Srbiji, RS, Crnoj Gori i na Kosovu.
Na pitanje da li se može pretpostaviti ko je na tom spisku, Bugajski je istakao da nijedno ime nije javno objavljeno.
– Nijedno ime nije javno objavljeno, ali ako se prikupi dovoljno dokaza, onda bi ova inicijativa mogla da ukaže na političare i biznismene umiješane u korupciju velikih razmjera, organizirani kriminal ili represiju u prošlosti i ratne zločine.
Sankcije bi mogle da obuhvate zabranu putovanja u SAD, zamrzavanje imovine u bankama na Zapadu i zapljenu imovine u Sjedinjenim Državama.
Odgovornost za kriminalne i destabilizujuće aktivnosti bi trebalo da pomogne razvoju vladavine prava i pluralističke demokratije u svakoj balkanskoj državi – rekao je Bugajski.
Bugajski se osvrnuo i na to da li su SAD konačno spremne da ulože dovoljno političkog kapitala za stabilizaciju BiH na duge staze?
– Da bi uložile dovoljno političkog i diplomatskog kapitala za trajnu stabilizaciju BiH, SAD ne bi trebale samo da se zalažu za izbornu reformu, već i za velike ustavne promjene i smanjenje, neutralizaciju ili eliminaciju paralizirajućeg sistema dva entiteta.
Trenutno ne vidim tako potpunu posvećenost, ali paradoksalno što se više Milorad Dodik i krugovi oko njega budu zalagali za secesiju, Washington će se više uključivati u osiguravanje državnosti i teritorijalnog integriteta Bosne.
Za kraj, Bugajski se osvrnuo i na to hoće li nova njemačka vlada konačno zauzeti proaktivniji odnos prema vlastima u Srbiji i kakav odnos Berlina možemo očekivati prema Moskvi?
– Ne vidim neke veće promjene u njemačkoj politici prema Balkanu. Berlin i EU u cjelini teško da će zauzeti oštriji pristup prema vladi u Srbiji bez američkog vođstva.
