Povelja bosanskog bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine.
Vrijednost dokumenta za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva.
To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države.
Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara.
U povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države.
To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim državama. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu.
Fra Ivan Nujić, direktor Franjevačke klasične gimnazije Visoko, za Hayat TV dao je svoj osvrt na 833. godišnjicu potpisivanja Povelje Kulina bana.
Ističe da je Povelja Kulina bana kao međudržavni ugovor dokaz političke nezavisnosti tadašnje Bosne.
“Povelja je važna kao dokaz političke samostalnosti Bosne. To je ugovor dvije države – srednjovjekovne Bosne i Dubrovačke republike.
Važna je i kao jezički spomenik, jer je napisana na srednjovjekovnom bosanskom jeziku.
Sadrži zanimljive riječi i konstrukcije, te ima interesantnu literarnu strukturu. Povelja je lijep primjer diplomatske prakse srednjeg vijeka.
Ona je potvrdila državnost Bosne koja je postojala i prije nje – kazao je Nujić.
Pogledajte šta je poručio.
