Povjerenje građana u izborni proces u Bosni i Hercegovini nikada nije bilo na nižem nivou, a posljednji izbori za predsjednika Republike Srpske dodatno su ogolili dubinu problema. Optužbe za masovna dopisivanja glasova, neažurne biračke spiskove, falsifikovane potpise, zloupotrebu javnih resursa i netransparentan rad izborne administracije pretvorile su izborne rezultate u predmet sudskih sporova, forenzičkih analiza i javne sumnje. Ponovljeni izbori za predsjednika RS nisu uspjeli zatvoriti političku krizu, već su dodatno naglasili duboko nepovjerenje u izborni proces i institucije koje ga provode. Sama činjenica da je glasanje moralo biti ponovljeno ostavila je trajnu sumnju u regularnost i transparentnost, što dugoročno podriva legitimitet izabranih dužnosnika i stabilnost političkog sistema. Istovremeno, intervencija visokog prdstavnika Christiana Schmidt, kojom je otklonjena blokada ministra finansija Srđana Amidžića, omogućila je da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine dobije sredstva za nabavku novih izbornih tehnologija. Taj potez otvara prostor za tehničko unapređenje izbornog procesa, ali i potvrđuje koliko je izborna reforma postala ključno političko pitanje.
Piše: Mustafa Mulahuseinović u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert Stiftung
Dok bivši član CIK-a Vehid Šehić upozorava da je “integritet izbornog procesa uništen“, Transparency International BiH na osnovu terenskog nadzora i sudskih postupaka tvrdi da je riječ o sistemskom obrascu, a ne izolovanim incidentima. U zajedničkoj slici koju otkrivaju stručnjaci jasno se vidi izborni mehanizam koji ostavlja širok prostor za manipulacije, a građanima sve manje razloga da vjeruju da njihov glas zaista odlučuje.
Kriza povjerenja u izborni proces u Bosni i Hercegovini dostiže novu tačku usijanja, upozorava dugogodišnji izborni stručnjak i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić. Prema njegovim riječima, građani već godinama pokazuju sve veći stepen rezignacije i nepovjerenja u izborni sistem.
“Uništen je integritet izbornog procesa, falsifikuju se potpisi, vrše se ogromni pritisci na birače. Posebno je zabrinjavajuća prodaja i kupovina glasova, čak i putem društvenih mreža. Stranke se ponašaju kao da su biro za zapošljavanje”, kaže Šehić.
Dodaje da u takvoj atmosferi birači ne mogu slobodno iskazati svoju volju i da je „opšte nepovjerenje građana toliko izraženo da mnogi zbog toga više i ne izlaze na izbore”.
Šehić naglašava da negativni trendovi nisu izolovani samo na Bosnu i Hercegovinu. “Vidimo i u susjednim državama da stranke koje su na vlasti utiču nezakonito na konačan izborni rezultat“, upozorava on.
Ponovno prebrojavanje glasova za predsjednika Republike Srpske ponovo je otvorilo pitanje transparentnosti izbornog procesa. Šehić ističe da je problem dubinski i sistemski:
“Potrebno je uvesti nove tehnologije u izborni proces, što će se vjerovatno desiti na izborima 2026. godine. Uvođenjem biometrijske identifikacije birača spriječit će se da jedan birač više puta glasa s različitim ličnim kartama i onemogućit će se da se nakon izbora dopisuju birači koji nisu izašli na izbore.“
Ipak, ističe da ni to neće riješiti sve probleme: “I dalje će postojati problem stranačkog zapošljavanja, ali i ucjenjivanja birača.“
Govoreći o kapacitetima Centralne izborne komisije, Šehić smatra da CIK može odgovoriti izazovima, ali da najveći teret ipak leži na lokalnim nivoima. „CIK ima sve kapacitete. Ipak, pored njih odgovornost moraju snositi općinske i gradske izborne komisije, a posebno članovi biračkog odbora jer su u direktnim kontaktima s biračima“, kaže on.
Kritikuje način izbora članova biračkih odbora: “Upravo je problem u nesavjesnim i neodgovornim članovima biračkih odbora koje predlažu stranke, osim predsjednika i potpredsjednika koji bi tu trebali biti kao nestranačke osobe. Na njima je velika odgovornost.“
Posebno naglašava da se dio problema može riješiti samo oštrijim sankcijama. “Kaznenom politikom se može mnogo toga uraditi. Uvijek sam bio pristalica drakonskih kazni za one koji u izbornoj administraciji krše izborni zakon. Trenutne novčane kazne su vrlo niske i ne odvraćaju nikoga.“
Zaključuje da veći angažman pravosuđa mora biti obavezan: „Tu bi sigurno ulogu trebalo imati Tužilaštvo BiH, a kasnije i sudovi.“
Transparency International BiH (TI BiH) godinama upozorava da neažurni birački spiskovi u Republici Srpskoj otvaraju ogroman prostor za izborne manipulacije i prekrajanje izborne volje građana. Srđan Tralić iz TI BiH kaže da je stanje alarmantno i da se u biračke knjige i dalje upisuje nerealno velik broj birača.
“U Republici Srpskoj se u biračkom spisku vodi 1,2 miliona ljudi, što je potpuno nerealno. Zemlja je doživjela ogromne demografske promjene, naročito zbog ratnih dešavanja i masovnih migracija, ali revizija spiskova nikada nije urađena“, kaže Tralić. Ističe da se upravo u opštinama koje su doživjele najveće demografske odlive pojavljuju i najgrublje izborne manipulacije, uz izlaznost koja se kreće i preko 90 posto. “To više nije priča nezadovoljnih kandidata, to su sudski utvrđene činjenice masovnog dopisivanja glasova birača koji nisu izašli na izbore.“
TI BiH je pratio više sudskih procesa, uključujući slučajeve u Doboju gdje je Tužilaštvo dokazalo sistemsko dopisivanje glasova birača koji žive u inostranstvu ili su preminuli. “Utvrđeno je da su glasala i lica koja su umrla, što je strašno. Sud je potvrdio da se krađa desila, iako je oslobodio većinu članova biračkih odbora“, navodi Tralić. Dodaje i primjere iz Brčkog, Novog Grada i Zvornika, uključujući slučaj sela Klisa gdje je 2022. godine prijavljeno 190 glasova, a ove godine samo 12. “Toliki je prostor za manipulacije“, kaže on.
Govoreći o nepravilnostima na posljednjim izborima za predsjednika RS, Tralić upozorava da je ponovo utvrđeno masovno dopisivanje glasova. Najvažnije je, kaže, kako će završiti postupak koji je CIK pokrenuo u 19 opština zbog ozbiljnih sumnji u manipulacije. “Javnost je zbunjena jer se vode dva procesa. Jedan je ponovni pregled zapisnika i brojanje glasova, ali to je manje važno jer se brojkama ne može utvrditi ko je glasao umjesto onih koji nisu izašli“, ističe.
Ključnim smatra drugi postupak, u kojem CIK upoređuje potpise birača sa potpisima iz baze ličnih dokumenata.”Utvrđeno je da je glasalo 700 birača bez ijednog važećeg dokumenta, od čega 500 u jednom gradu. To znači da ih je neko potpisao. Čekamo nalaze grafologa da vidimo koliko je potpisa falsifikovano“, kaže Tralić. Podsjeća da je 2020. godine u Doboju i Srebrenici utvrđeno 10 do 20 posto falsifikovanih potpisa, zbog čega su poništeni izbori. “Očekujemo da to bude urađeno i sada.“
TI BiH je uradio i analizu statističke forenzike nad izbornim rezultatima, a ona pokazuje jasne obrasce manipulacije. “Pri prirodnoj izlaznosti razlika među kandidatima raste linearno, ali na mjestima sa neprirodno visokom izlaznošću vidimo naglo ubrzanje u korist kandidata SNSD-a. Identifikovali smo četrdesetak takvih biračkih mjesta, mahom u Doboju, Zvorniku i Laktašima“, objašnjava Tralić.
Transparency International BiH smatra da se prostor za manipulacije može suštinski smanjiti samo uvođenjem novih tehnologija. “Ključno je uvođenje skenera i biometrijske identifikacije birača. Čak bih rekao da je identifikacija važnija, jer bi spriječila dopisivanje glasova i glasanje ljudi koji više ne žive ovdje“, kaže Tralić. Smatra da je neophodna i potpuna revizija biračkih spiskova. “Ti spiskovi su namjerno ostavljeni neažurni kako bi se omogućile manipulacije.“
Napominje i da CIK mora objaviti izvode iz Centralnog biračkog spiska, kao što to već čine neke lokalne zajednice, kako bi građani mogli prijaviti nepravilnosti. Podjednako važnim smatra sankcionisanje zloupotrebe javnih resursa i novca u predizbornom periodu. “Na izborima 2022. godine identifikovali smo da je vlast podijelila preko 300 miliona KM jednokratnih pomoći građanima. To je sada zabranjeno, ali se kazne rijetko izriču. Stranke su prijavile 2,6 miliona KM manje troškova kampanje nego što smo utvrdili našim monitoringom, a taj novac dolazi iz javnog sektora. U takvom sistemu, kazne strankama plaćaju građani.“
Tralić zaključuje da bez ozbiljne identifikacije birača, revizije spiskova i efikasne kontrole javnih resursa nema govora o fer i poštenim izborima.
Tekst je napravljen u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert Stiftung.
Sve informacije o fondaciji Friedrich Ebert Stiftung pronađite OVDJE.
