Njemački mediji upozorava: “Srpskim nacionalistima se može predbaciti svašta, ali ne može se reći da nisu lukavi”

Posljednje Vijesti

Njemački list TAZ u novom tekstu analizirao je trenutnu političku i sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini te su naveli kako projekt “Velike Srbije” nikada nije odbačen te da se sada javlja pod pojmom “Srpski svijet”.

TAZ se u analizi koju potpisuje novinar Erich Rathfelder osvrnuo na prošlu sjednicu Evropskog parlamenta na kojoj je o situaciji u Bosni i Hercegovini između ostalog govorio i europarlamentarac i član njemačkog CDU-a Michael Gahler.

“Europarlamentarci su raspravljali o situaciji na Balkanu bez spominjanja dalekosežnog i opasnog sukoba u Bosni i Hercegovini. Gahler je s pravom bio ljut”, navodi se na početku.

Ističu kako se s prijetnjom odvajanja jednog dijela zemlje koji se nalazi pod srpskom vlašću, javio scenario koji na mnogo načina podsjeća na vrijeme rata u period od 1992. do 1995. godine.

“Prema Gahleru, projekt bosanskih Srba je ‘ilegalan’ i potkopava Dejtonski mirovni sporazum. Tim projektom su također legitimiziraju srpska osvajanja, zločini i etnička čišćenja tokom prošlog rata”, navodi se.

TAZ naglašava da svi oni koji Milorada Dodika smatraju političarem kojeg ne treba shvatati ozbiljno, prave grešku.

“Dodik slijedi dugoročni plan srpskog nacionalizma. Velikosrpski projekt, koji je prije 30 godina inspirisao tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, i koji je imao za cilj da spoji u jednu državu sva područja bivše Jugoslavije u kojima žive Srbi, propao je.

Međutim, od toga se nikada nije odustalo i sada se taj projekt pojavio ponovo, ali u ruhu ‘Srpskog svijeta'”, navodi se u analizi.

Ciljane provokacije

Ističu kako se kroz ovaj projekt ciljano pokreću provokacije.

“‘Srpski svijet’ o kojem je govorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uključuje RS u BiH, Crnu Gori i Kosovo. Upravo u tim područjima ciljano se pokreću provokacije. Primjera radi, na Kosovu to funkcioniše tako što se raspoređuju srpske trupe na granici kako bi se zaštitila navodno ugrožena srpska manjina.”, navodi se.

Slična situacija je, prema mišljenju Rathfeldera, i u drugim državama.

“U Crnoj Gori, državi članici NATO saveza, uz pomoć Srpske pravoslavne crkve moguće je uspostavljanje vlade koja će biti prijateljska Srbiji.

U BiH, Narodna skupština RS-a će odlučivati o tome da revidiraju zakone i institucije s ciljem da RS postane nezavisna država uz opciju da se jednog dana ujedini sa Srbijom”, navodi njemački list.

Poručuju kako se srpskom rukovodstvu i nacionalistima može svašta predbaciti, ali jedna stvar je nepobitna – ne može se reći da “nisu lukavi” i da ne slijede svoje dugoročne ciljeve.

“Kada im vjetar zapuše u lice onda se povuku, ali pri tome opet ne gube iz vida svoje dugoročne ciljeve. Kada je EU u krizi, a Zapad vanjsko-politički gotovo nesposoban djelovati, oni ispituju koliko daleko mogu ići”, piše TAZ.

Tokom analize, upućena je i kritika Evropskoj uniji i njenoj podršci politikama srpskih i hrvatskih nacionalista.

“Misija Evropske unije u BiH, koja se uporno prilagođava zahtjevima hrvatskih i srpskih nacionalista predstavlja primjer ‘mekušac politike’.

Činjenica da Angela Merkel i Ursula von der Leyen vide Srbiju kao faktor stabilizacije u regiji predstavlja veliku grešku u procjeni evropske strane te predstavlja sličnu politiku pomirenja kakvu je Evropa imala prema Miloševiću prije 30 godina”, piše njemački list.

Slabost Zapada

TAZ ističe da je slabost Zapada stvorila politički vakuum u koji sad prodiru srpski stratezi.

“U Bosni i Hercegovini se sad može isprobati što ide, a što ne ide. Vučić i Dodik se pritom mogu osloniti na podršku Rusije”, kaže TAZ i izričito spominje i vojnu i diplomatsku podršku Moskve.

“Kremlj čini sve kako bi uzdrmao položaj međunarodnih institucija prije svega u Bosni i Hercegovini. Zajedno s Dodikom Kremlj želi najradije i ukinuti instituciju Visokog predstavnika”, piše TAZ.

Berlinski list smatra da Srbija i Rusija imaju osjećaj da su u uzletu i dodaje:

“Nažalost se i Hrvatska priključila toj fronti. Izborni zakon koji propagiraju hrvatski nacionalisti također destabilizira BiH, a u tome pomažu desni pokreti i vlade unutar EU-a”, navodi TAZ i zaključuje kako odgovorne osobe na Zapadu moraju djelovati sada.

“EU, SAD i NATO moraju biti spremni da garantuju postojeće granice. Same riječe nisu dovoljne. Prema prijedlozima, NATO i EUFOR bi trebali odmah pojačati svoje trupe u zmelji i postaviti ih na strateške tačke. Ako se to ne dogodi, nova vlada u Njemačkoj će se suočiti s velikim sukobom”, zaključuje njemački list TAZ.

Leave your vote