Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik saopštio je da je entitet Republika Srpska angažovala pravni tim da podnese tužbu u Njemačkoj protiv visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta za “lažno predstavljanje i štetno djelovanje u BiH”.
Dodik je na zvaničnom Twitter nalogu napisao kako “pravni tim već počinje da prikuplja dokaze koje će dostaviti uz tužbu”.
Inače, Dodik je jučer izjavio da je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt “apsolutno nepostojeća osoba” u pogledu funkcije koja se zove visoki predstavnik u BiH i njega “treba deportovati iz zemlje” na način kako to predviđa zakon koji se bavi strancima u BiH.
“Dejtonski sporazum poznaje poziciju visokog predstavnika i njegovo osoblje, kasnije je to pokušalo da se nametne kao pitanje koje je vezano za OHR koji u institunacionalnom smislu nema nikakve nadležnosti i njega treba zatvoriti”, izjavio je Dodik novinarima u Sarajevu.
On je ocijenio da ponovo zasjeda neka “neformalna grupa koja sebe naziva Savjetom za sprovođenje mira, a oni ničim nisu izabrani, oni su samoizabrani i svim svojim saopštenjima pokušavaju da nametnu određena ponašanja”.
“Postavili su pred BiH neriješiva pitanja u prošlosti i doveli do toga da je BiH upala u institucionalnu agoniju. Kada se bude pisala historija vidjet će se da su oni bili značajan remetilački faktor putu ka stabilnosti u BiH”, zaključio je Dodik.
Podsjetimo, ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu imenovali su Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini krajem maja prošle godine, a nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka. Nijemac Christian Schmidt funkciju visokog predstavnika u BiH je preuzeo od Austrijanca Valentina Inzka 02. augusta prošle godine.
Rusija je uskratila podršku imenovanju Schmidta navodeći da Vijeće sigurnosti UN-a nije ovjerilo njegovu kandidaturu, a pred Vijećem sigurnosti UN-a Rusija i Kina tražili su gašenje OHR-a za šta nisu dobili niti jedan glas. Političari u Republici Srpskoj ne smatraju Christiana Schmidta legitimnim predstavnikom te ga nazivaju “njemačkim diplomatom”.
Schmidt je još na početku svog mandata izjavio da je za njegovo imenovanje postojala većina u Vijeću sigurnosti, a nakon što je upotrijebio bonske ovlasti izjavio je da je imao podršku svih članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, izuzev Rusije.
Izdvajamo i da je Milorad Dodik (SNSD) kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine jučer blokirao odobravanje trgovinskog sporazuma sa Velikom Britanijom i aktivirao entitetski interes pod obrazloženjem da predmetni sporazum šteti BiH.
Riječ je o sporazumu koji su potpisale već četiri zemlje Zapadnog Balkana, a Crna Gora je u finalnoj fazi potpisivanja. Sada jedino BiH zbog Dodika problematizira dogovaranje partnerstva, saradnje i trgovačke aktivnosti sa Velikom Britanijom s obzirom da zbog izlaska Britanije iz Evropske unije naša zemlje nema nikakav sporazum koji će bilateralno urediti te odnose.
Trgovina i generalno saradnja s Velikom Britanijom do sada se zasnivala na postulatima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH, ali nakon Brexita BiH nema definisane trgovinske odnose sa zvaničnim Londonom.
Ideju za poseban bilateralni sporazum inicirala je Velika Britanija te dostavilA nacrt ugovora koji se u najvećoj mjeri zasniva na većini postavki kakve se nalaze i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
Identičan tekst koji je dostavila BiH Velika Britanija je dostavila i svim zemljama Zapadnog Balkana. Do sada su četiri države potpisale taj sporazum, uključujući i Srbiju. Sporazum nije potpisan sa BiH i Crnom Gorom, s tim što Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovora, prenosi Klix.
Velika Britanija je o ovim sporazumima obavijestila i Evropsku uniju, naglašavajući da će se zasnivati na svim postulatima koje sadrži i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te EU nije imala nikakve primjedbe.
Ali primjedbe vidi ili se pravi da ih vidi Milorad Dodik, koji je cijeli proces preusmjerio na parlament RS-a. Tako će sada Narodna skupština RS-a raspravljati o ovom sporazumu i na poziv Dodika vjerovatno odbiti potpisivanje. U svemu tome ne treba zanemariti da Dodik, u brojnim prilikama kada se obraća javnosti, i kada komentira međunarodnu zajednicu demonizira Veliku Britaniju te je predstavlja kao neprijatelja.
Jasno, Dodiku smeta aktivniji angažman Britanije na Zapadnom Balkanu te otvoreno protivljenje njegovoj secesionističkoj politici. Tu se podrazumijevaju i sankcije koje je Velika Britanija uvela Dodiku, ali i predsjednici RS-a Željki Cvijanović. Ako se zna kakva je procedura onda je jasno da će BiH dugo čekati na potpisivanje trgovinskog ugovora s Britanijom, zbog čega će ispaštati bh. privreda, a najviše izvoznici.
BiH je u 2021. godini u Veliku Britaniju izvezla roba u vrijednosti od 91 milion KM. U istom periodu BiH je iz Velike Britanije uvezla roba u vrijednosti od 72 miliona KM.
