Milijarder Pramod Mittal koji je optužen za organizirani kriminal težak 21 milion konvertibilnih maraka u Bosni i Hercegovini te nije dostupan pravosuđu, pokrenuo je arbitražni postupak protiv naše države.
Naime, Vlada Tuzlanskog kantona na posljednjoj vanrednoj sjednici se upoznala sa informacijom o pokrenutom arbitražnom postupku tužitelja Pramod Mittal i drugih protiv Bosne i Hercegovine i informacijom Pravobranilaštva BiH o pokrenutom arbitražnom postupku u skladu sa arbitražnim pravilima Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo.
S tim u vezi Vlada se izjasnila da nije u mogućnosti prihvatiti ponuđeni tekst sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu GIKIL d.o.o. Lukavac, tužitelja Pramod Mittal i drugi protiv tužene Bosne i Hercegovine, iz razloga što je stava da niti jednim svojim aktom, ili aktom, postupkom, radnjom ili drugim činjenjem bilo kog drugog kantonalnog organa uprave nije učestvovala u eventualnom isključivanju ili oduzimanju upravljačkih prava firme tužioca u upravljačkoj strukturi firme.
“Podsjećamo, GIKIL d.o.o. je privredni subjekat nastao ugovornim odnosom firme tužioca i firme KHK Lukavac, te da je to čisti poslovni odnos ta dva privredna subjekta, od kojih je drugi osnivač zajedničke firme, odnosno KHK Lukavac zbog svoje prezaduženosti, a po tužbama više povjerilaca ušla u stečajni postupak. To je opet u nadležnosti pravosudnih, a ne izvršnih organa vlasti”, navodi se u zaključku kantonalne vlade.
Formiranje radne grupe
Ipak, kako se ističe, Vlada Tuzlanskog kantona u svakom slučaju je opredjeljenja da će u započetom arbitražnom postupku Pravobranilaštvu BiH pružiti formalno-pravnu, tehničku i svaku drugu pomoć prema dostavljenim zahtjevima te je u tom smislu formirala i radnu grupu i zadužila sve kantonalne organe, preduzeća, ustanove i druge institucije da po zahtjevu radne grupe dostave svu raspoloživu dokumentaciju ukoliko se ista nalaze pod njihovim nadzorom, kao i sve raspoložive informacije relevantne za predmetni postupak.
S druge strane, Kantonalni sud u Tuzli koncem januara ove godine potvrdio je optužnicu protiv bivših članova Nadzornog odbora i menadžmenta u Global Ispat koksnoj industriji (GIKIL) Lukavac, u predmetu organiziranog kriminala u vezi sa djelima iz oblasti korupcije i privrednog kriminala.
Optuženi su Pramod Mittal, Rajib Das, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić.
Kako je ranije navedeno iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona, Pramod Mittal, kao vođa grupe za organizirani kriminal i osnivač i vlasnik pravnog lica GSHL (Global Steel Holdings Limited-London) koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u te Das, Batačarija, Bunoza, Pavković i Mehmedović, su optuženi za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja.
Također, nekadašnji direktori GIKIL-a i Koksno hemijskog kombinata (KHK) Vehid Mešić i Faik Bušovac optuženi su za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora.
Odlazak iz BiH i neodazivanje na pozive tužilaštva
Mittalu, Dasu i Batačariji je Kantonalni sud Tuzla u julu 2019. godine, kada su lišeni slobode, odredio mjeru pritvora. Međutim, sud je nedugo nakon toga uvažio prijedloge njihovih branitelja i umjesto pritvora prihvatio ponuđeno jemstvo u ukupnom iznosu od tri miliona KM.
Također, sud je odredio i privremenu mjeru osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva u korist GIKIL-a na osnovu kojeg je Pramod Mittal uplatio 11 miliona eura na otvoreni namjenski račun u korist oštećenog društva GIKIL, a kojim je zabranjeno raspolagati do okončanja krivičnog postupka.
Umjesto mjere pritvora tada su Mittalu, Dasu i Batačariji određene mjere zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti i dužnosti u GIKIL-u, članstvo u NO ili bilo koje druge dužnosti u GIKIL-u, a u slučaju kršenja ovih mjera im se ponovo može odrediti mjera pritvora. Te mjere su na snazi i danas.
Mittal, Das i Batačarija još nisu ispitani na okolnosti proširenja istrage te je optužnica protiv njih podignuta samo za radnje i okolnosti za koje su ranije ispitani.
Oni nisu ispitani jer su nedostupni bh. pravosuđu, s obzirom da su se nakon puštanja na slobodu udaljili iz naše zemlje. Njihovo puštanje na slobodu iz Kantonalnog tužilaštva u Tuzli ranije su ocijenili lošim potezom – javlja Klix.ba.
